Šefik Džaferović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine u intervjuu za Našu riječ govori o Danu državnosti BiH, tekovinama ZAVNOBiH-a, aktuelnim problemima, Dejtonskom mirovnom sporazumu kao dinamičnom procesu te o putu od Dejtona ka Briselu.
NR: Dan državnosti dočekujemo u okolnostima teške političke krize, po mnogima najteže od završetka agresije na BiH. Kakvu poruku šalje 25. novembar u ovakvim okolnostima?
DŽAFEROVIĆ: Dan državnosti Bosne i Hercegovine obilježava se u znak sjećanja na datum, kada je 1943. obnovljen suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. U godinama prije ZAVNOBiH-a, Bosna i Hercegovina je komadana, a njen suverenitet uništavan. Od 1929. i podjele na banovine, preko sporazuma Cvetković-Maček do pripajanja teritorije BiH NDH, iz Beograda i Zagreba vodili su se procesi s uništenjem bosanskohercegovačke državnosti.
Pobuna protiv podjele
ZAVNOBIH je bio čin pobune protiv tih procesa. Bosna i Hercegovina je dignula glas protiv nastojanja da bude podijeljena i da se njome upravlja iz susjednih država. Ponovo je obnovljen njen teritorijalni integritet u historijskim granicama. Obnovljen je njen suverenitet. ZAVNOBiH je, nakon dugo vremena, bio prva autentična bosanskohercegovačka institucija vlasti. Riječju, uspostavljena je jedinstvena vlast na jedinstvenoj teritoriji kao temeljna odlika državnosti.
ZAVNOBiH nas obavezuje da branimo teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, da branimo suverenitet i institucije, kao što je to urađeno na ZAVNOBiH-u prije 78 godina. Jer stalnim prijetnjama secesijom, stalnim nasrtajima na suverenitet, stalnim pokušajima da se uruše institucije Bosne i Hercegovine, pokazuje se da ideologije protiv kojih se borio ZAVNOBiH nisu nestale i da se protiv njih moramo boriti i dalje.
Nezavisnost i priznanje
Tako je bilo i 1992. godine, kada je Bosna i Hercegovina, bježeći iz ralja tih politika, krenula putem nezavisnosti i međunarodnog priznanja. Tako je bilo i u vremenu odbrane od agresije kada je BiH odbranjena i sačuvana. Tako će biti i dalje, jer BiH ne mogu uništiti. Moraju to konačno shvatiti.
DŽAFEROVIĆ: Dan državnosti, 25. novembar je državni praznik, praznik države Bosne i Hercegovine i svih njenih građana. Svaki dan je sve veći broj onih koji to poštuju iz svih naroda. Druga stvar je odnos režima u RS-u.
NR: U entitetu RS 25. novembar je radni dan. Ima li nade da će ovaj datum iz zajedničke historije naroda i narodnosti BiH, uključujući i srpski narod, zaista biti prihvaćen kao nacionalni praznik svih naroda u BiH?
DŽAFEROVIĆ: Dan državnosti, 25. novembar je državni praznik, praznik države Bosne i Hercegovine i svih njenih građana. Svaki dan je sve veći broj onih koji to poštuju iz svih naroda. Druga stvar je odnos režima u RS-u.
Kontinuitet postojanja
Po Dejtonskom mirovnom sporazumu, Republika Bosna i Hercegovina nastavlja svoje postojanje i kontinuitet pravnih propisa je temeljno dejtonsko načelo. Zakon o praznicima Bosne i Hercegovine je, na osnovu kontinuiteta propisa, na snazi. Svako ko želi da poštuje Dejton, mora da poštuje i Dan državnosti. Srpski narod je dao izuzetan doprinos ZAVNOBiH-u i ne vidim razlog zašto bi se neko toga odricao.
Nepoštivanje zakona
NR: Imamo Zakon o državnim praznicima koji se ne poštuje. Zašto ne reaguju institucije zadužene za provođenje zakona?
DŽAFEROVIĆ: To je pitanje za te institucije. Dan državnosti Bosne i Hercegovine obilježava se u skladu sa važećim zakonom države Bosne i Hercegovine. Ustavni sud BiH je 2017. godine odbacio apelaciju zastupnika iz NSRS, kojom se dovodila u pitanje ustavnost Dana nezavisnosti i Dana državnosti Bosne i Hercegovine. Evidentno je da, uprkos toj odluci, vlasti entiteta i dalje odbijaju poštovati važeći državni zakon.
Dejton kao dinamičan proces
NR: Temelje BiH kao države svih njenih naroda, je udario 25. novembar, što je i danas platforma pro-bosanskog bloka, odnosno snaga koje zagovaraju građansku BiH. Ima li nade da BiH postane građanska država i imamo li u tome podršku međunarodne zajednice?
DŽAFEROVIĆ: Bosna i Hercegovina trenutno funkcionira po Dejtonskom mirovnom sporazumu. Konsenzus unutar međunarodne zajednice jeste implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma. To uključuje sve dostignute reforme, kao i napredak na EU i NATO putu. Zaboravlja se da su brojne reforme, koje su uključivale formiranje dodatnih državnih institucija, bile dio našeg evropskog puta. Dejtonski sporazum nije ni napravljen ni zamišljen kao statična stvar, već kao dinamičan proces. To su pokazale i reforme.
Zapadni standardi
Jedini smjer u kojem se Dejton može mijenjati u budućnosti jeste put prilagođavanja zapadnim standardima, a to uključuje jačanje prava građana kao pojedinaca. To se kolokvijalno zove put od Dejtona ka Briselu i to je jedini smjer ka kojem se može ići. Mislim da je to mišljenje prisutno i u najvećem dijelu međunarodne zajednice. Pitanje je samo koliko su spremni da nam pomognu da idemo u tom smjeru.
NR: Kako gledate na odnos međunarodne zajednice prema politici Milorada Dodika koja, po ocjenama mnogih, ugrožava mir u BiH?
DŽAFEROVIĆ: Nepodijeljeno mišljenje u međunarodnoj javnosti je da je Milorad Dodik glavni izvor problema u Bosni i Hercegovini. O tome svjedoče brojni izvještaji međunarodnih medija o aktuelnoj krizi. Najveći dio zvaničnika međunarodne zajednice ima identično mišljenje. Jedan manji dio njih pokušava zaštititi i opravdati Dodika, ali i posljednja sjednica ministara vanjskih poslova EU je pokazala da zrije svijest o Dodikovoj odgovornosti za narušavanje stabilnosti. Sve je više glasova koji otvoreno pozivaju na sankcije i povećanje međunarodnog vojnog prisustva.
Ono što mi tražimo nije da međunarodna zajednica, bez nas, zaštiti Bosnu i Hercegovinu, već da pruži jasnu i otvorenu podršku institucijama u odbrani Bosne i Hercegovine, suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka.
Obljetnica pada Vukovara
NR: Nedavno ste bili u Vukovaru na obilježavanju 30. obljetnice pada ovog herojskog grada. Kakvi su Vaši dojmovi s obzirom da je odlazak u Vukovar izazvao prijepore u dijelu javnosti u Hrvatskoj i Hercegovini?
DŽAFEROVIĆ: Koliko sam mogao vidjeti, mediji u Hrvatskoj, zvaničnici Vlade i Katoličke crkve, kao i sami građani Hrvatske su pozitivno reagirali na moj dolazak, jer su prepoznali iskrenost pijeteta prema žrtvama Vukovara. Bio sam u koloni sjećanja, u kojoj je bilo desetine hiljada ljudi i jedino što sam imao priliku da čujem jesu izrazi zahvalnosti. Na one kojima smeta odavanje poštovanja žrtvama Vukovara, kao i izgradnja povjerenja, nemam komentar, njihovi postupci sve govore o njima.
