Muslimani širom svijeta s radošću dočekuju Ramazan. Kako je i običaj, čiste se kuće i avlije, da sve bude mirisno i čisto za dolazak najdražeg gosta. Muslimani spremaju svoje kuće ali se i duhovno pripremaju za nastupajući mjesec posta i ibadeta. Sa glavnim imamom Medžlisa islamske zajednice Zenica, Jakub ef. Salkicom razgovarali smo o tome kako se pripremiti, dočekati i na koji način vjernici trebaju provesti ramazan, šta ovaj mjesec znači za muslimane i koje aktivnosti će MIZ Zenica realizovati u narednih mjesec dana.
“Refresh za organizam”
NR: Molim Vas da na početku, posebno za naše čitatelje koji poste mjesec ramazan, kažete nešto više o postu, šta kvari post, koji su benefiti u duhovnom, a koje u zdravstvenom smislu?
SALKICA: Post je po važnosti drugi vjerski obred a označava apstinenciju, suzdržavanje od hrane, pića i tjelesnog uživanja i to u vremenskom periodu od zore pa do zalaska sunca. Tom prilikom namjera postaču mora biti pokornost dragom Bogu, dž.š., Njegovoj naredbi. Gospodar Allah dž.š., obavezao je post svima koji su u stanju da ga isposte a obaveza važi za svaku godinu u mjesecu ramazanu.
Allah, dž.š., je sakupio sve ajete o postu na jednom mjestu u Kur’anu u suri Bekare 183-184.: „O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili, i to neznatan broj dana;…….“
Laž, kleveta, ogovaranje, psovke i strastveni pogledi kvare post. No suzdržavanje od tih djela, pa i od jela i pića od zore (sehura) do izlaska sunca (iftara) svakom muslimanu donijet će nagradu i velike benefite kod dragog Boga dž. š..
Post je također važan za zdravlje i duh čovjeka. Jer, u ramazanu je naređen post, a postom Allah, dž.š., želi da nam olakša život, a ne da ga oteža. Muhammed, s.a.v.s., je rekao: „Postite i bit ćete zdravi, Allah će vam produžiti život“. Post nas uči umjerenosti, disciplini tijela i duše. Liječi psihu od egoizma, pohlepe mržnje i zavidnosti. Post odgaja, razvija, smisao za lijepo, humano, plemenito, korisno, itd.
Danas najveće bolesti dolaze od hrane, kao i od raznih stresova, a post je upravo propisan da se u jednoj godini jedan mjesec „napravi refreš svog organizma“, da se ustegne od jela i pića i drugih stvari koji na određen način stvaraju teret za organizam. Zdravlje je blagostanje, lakše je spriječiti nego liječiti. Post je jedna od aktivnosti koja vodi ozdravljenju.
NR: Vaša ramazanska poruka?
SALKICA: U ovom mubarek mjesecu budimo solidarni, jer je to osobina koja treba da krasi svakoga od nas, ona je osnovni princip islama. Budimo od onih kod koji se iftare postači i koji se iftare kod postača. Neka ramazan bude našim istinskim preporodom
i stvarnim oslobođenjem od grijeha.
Molim Allaha, da očisti naša srca i duše u mubarek ramazanu. Da nam oprosti naše grijehe. Da nas učini jedino Njemu pokornim. Da nam omili iman, islam i ihsan, a da nam
omrzne nevjerovanje, griješenje, i nepokornost. Amin!
Post spaja formu i smisao
NR: Šta je suština – značenje posta i kakav post dragi Bog od nas želi i traži?
SALKICA: Suština posta, kojeg je Allah dž. š. stavio u obavezu Svojim robovima je, približavanje Bogu dž.š. kroz samoodricanje i suzdržavanje od pretjerivanja i svih loših navika i ona nije, i ne može biti samo formalna i pasivna strana posta, Allah dž.š. započeo je ajet o postu riječima: „O vi koji vjerujete“, a završio riječima: „Da biste bili bogobojazni“ i „Da biste bili zahvalni“, između početka i završetka ajeta nalazi se naredba posta: „Propisuje vam se post“.
U ovom pozivu koji je započet sa prozivanjem vjernika, a znamo da je vjera osnova svakog dobra i izvor svih blagodati, i koji je završen spominjanjem bogobojaznosti, koja je smisao vjerovanja i tajna uspjeha, snažna uputa i jasan znak da post kojeg Allah traži i želi od nas nije samo puka apstinencija od hrane i pića, već je suzdržavanje od svega onoga što suprostavlja vjerovanju i kosi se sa vrijednostima bogobojaznosti i samokontrole.
Stoga, ko god se okrene nekom mimo Allaha dž.š. s namjerom traženja i moljenja, on neće imati posta; onaj koji razmišlja o grijesima i obuzet je konstruisanjem zavjera i spletki, bori se protiv Allaha i Njegovog Poslanika, s.a.v.s., te muslimanske zajednice, također, nema posta; oni čije je srce obavijeno mržnjom i zavisti, i ne žele da se riječ muslimana ujedini, i da se oni međusobno približe, a njihova snaga uveća, takvi nemaju posta; onaj koji iskorištava opšta dobra muslimana i potpomaže se Allahovim imetkom (vakufom) za svoju ličnu korist, samopromociju i bolesne ambicije, nema posta; isto tako, onaj ko pruži svoju ruku na Allahove robove, uvrijedi ih ili oskrnavi Allahove svetinje, nema posta.
Dakle, možemo kazati postač je melek u obliku čovjeka; on ne smije lagati, sumnjičiti, spletkariti, smišljati smicalice, izdati drugoga, kao što ne smije jesti tuđi imetak na nedopušten način.
Ovakvo značenje ima post. U njemu se spaja forma, a to je apstiniranje od svega što kvari post, i smisao, a to je jačanje duha vjerovanja samokontrolom. Na taj način postač će svojim postom objediniti čišćenje i oslobađanje duše od nečisti i očistit će je i osloboditi činjenjenm dobrih i pihvatljivih djela, a na to ukazuju riječi Poslanika, s.a.v.s.: „Onaj ko se ne prođe ružnog govora i postupka prema njemu, nema potrebe da radi Allaha ostavlja hranu i piće“, te drugi hadis: „Nije post samo suzdržavanje od hrane i pića već i od ružnog govora i svađe.“ A dovoljno će nam biti da na ovom mjestu spomenemo riječi Allaha: „Allah doista prima od bogobojaznih“ (Al-Ma’ide: 27).
“U susret Ramazanu”
NR: Nakon dvije godine pandemijskih uslova u kojima su vjernici provodili Ramazan, hoće li predstojeći mjesec posta, a posebno obavljanja namaza u vjerskim objektima, biti s određenim epidemiološkim mjerama?
SALKICA: Rad u pandemijskim uslovima je bila vanredna okolnost i za sve nas veliki izazov. Poboljšanje opšte epidemiološke situacije u BiH, došlo je i do ublažavanja epidemioloških mjera. Smjernice za rad u poboljšanim okolnostima usvojene su i značajno su doprinijele kvalitetnoj pripremi za ramazan 2022. godine.
Instrukcijom se nalaže da vjerske aktivnosti u ramazanu dijelom budu vraćene na predpandemijsko vrijeme. Teravih namaz će se klanjati sa dvadeset rekijata, moći će se slušati mukabele u džamijama, držati vazovi i predavanja, naravno, uz oprez i u skladu sa preporukama organa Islamske zajednice i nadležnih državnih organa.
NR: Ovih dana se vrše pripreme različitih aktivnosti koje će biti realizovane tokom ramazana u džematima zeničkog Medžlisa. Možete li nam reći šta je sve planirano?
SALKICA: Medžlis Islamske zajednice Zenica izvršio je temeljite pripreme za nastupanje mubarek ramazana, a povodom dočeka ramazanskih dana organizirao je i realizovao niz aktivnosti. Između ostalog u mnogim džematima organizovane su svečanosti pod nazivom „U susret Ramazanu“.
U samom ramazanu planirano je mnogo aktivnosti, počev od edukativnih, pa do samih društveno-humanitarnih aktivnosti. Svakako, tradicionalni vjerski programi, poput mukabele, koja se na području Medžlisa uči na 76 mjesta, sa naglaskom na hafisku mukabelu u Čaršijskoj džamiji, žensku mukabelu u Potočkoj džamiji i omladinsku mukabelu u Novoj Zenici. Izdvajam također predavanja za žene, obilježavanje značajnih datuma hidžretskog kalendara, kratke predteravijske poruke imama, i sl.
Teravih-namaz na području Mežlisa Islamske zajednice Zenica se klanja na 115 mjesta. Od toga u gradu na 16 mjesta. Pored 69 stalnih imama, angažovano je i 38 teravih-imama, koji su pretežno svršenici ili učenici nekih od naših medresa, odnosno fakulteta.
NR: Okolnost u kojima dočekujemo Ramazan, na globalnom nivou, su teške i pune iskušenja, neizvjesnosti i kriza svakojakih… Kako se vjernici trebaju ponašati u ovakvom vremenu?
SALKICA: Iskušenja koja su već tu, ali i ona koja se naziru, dragi Bog nam šalje u susret, a to kako ćemo ih dočekati, i šta ćemo kao vjernici činiti u ovo vrijeme iskušenja, pokazat će svakom od nas ponaosob – jesmo li se snagom vjere u Boga voljni nositi s iskušenjima vjernički dostojanstveno i vodeći se Njegovom uputom. “Doista smo Mi sve što na Zemlji postoji, njoj kao nakit stvorili, da bi smo njih iskušali ko će ljepše činiti.” Sura, Kef, 7.
Izazovi i iskušenja koja nam Bog daje najbolje osvjetle ko smo mi u svojoj vjeri. No, pored ovih iskušenja kroz koja prolazi čovječanstvo, jedna od najvećih iskušenja i kriza koja pogađa sve nas je, moralna kriza, a to je red ili zakon kojeg je apsolutno uspostavio dragi Bog, jer bez morala se stanje u čovjeku i oko čovjeka neće moći popraviti nikakvim uljepšavanjem ovoga ili onoga. Zbog toga je ovo naše vrijeme kojeg sad živimo, najbolje, nema boljeg ni za koga od nas, jer se nismo mogli roditi ni prije, a ni poslije, nego upravo sada, na nama je da ga iskoristimo, a posebno u toku mjeseca ramazana, da preispitujemo sebe, svoj odnos prema svijetu, prema sebi, da preispitujemo svoj odnos prema dragom Bogu, prema najmlađima, prema djeci, prema supružnicima, prema roditeljima, prema starijima, jer svi su ljudi Božja stvorenja i svi očekuju toplu riječ, razumijevanje, ljubav, nečega što nam je u određenom vremenu prije ovoga nedostajalo ili je bilo u obliku i načinu dodvoravanja, odnosa jednih prema drugima bez istinskog sadržaja koji svaki čovjek iz sebe mora pokazati prema drugim ljudima.
Zato ovo vrijeme treba iskoristiti, bez obzira što je teško i prisjetiti se jednog od ajeta u Božjoj objavi u Kuranu u kojoj je Bog rekao: „Mi ćemo vas stavljati na iskušenje, testirat ćemo vas u životu, u ovom prolaznom svijetu, na nekoliko stvari“.
Strpljivost je jedan od najboljih načina borbe protiv svih mogućih iskušenja odnosno da čovjek radi najbolje u okviru svojih mogućnosti nadajući se da je Božja, kao što uvijek i jeste, konačna i posljednja.
Upravo je mjesec Ramazan mjesec strpljivosti, mjesec u kojem čovjek daje prednost božanskom nad onome što je naše i trenutno.
