Završetak školske godine povod je za razgovor s prof.dr. Spahijom Kozlićem, ministrom za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona. Rezimirali smo školsku godinu, razgovarali o kurikularnoj reformi, upisu đaka, deficitarnim zanimanjima, ali i rekonstrukciji školske infrastrukture, u čemu je aktuelna Vlada Zeničko-dobojskog kantona napravila značajan iskorak.
NR: Završena je školska godina. Jeste li zadovoljni realizacijom nastave? Ove godine nismo imali online izvođenja nastave. Osjeti li se to na usvojenim znanjima od strane učenika?
Klasična nastava
KOZLIĆ: Jako mi je drago da smo ovu školsku godinu završili u učionicama, odnosno da njeno okončanje nismo dočekali on line. Rano je govoriti o efektima, no svakako treba apostrofirati činjenicu da klasični vid nastave nije moguće na kvalitetan način nadomjestiti učenjem na daljinu, tako da očekujem bolji kvalitet izlaznih znanja i vještina kod učenika na području Zeničko-dobojskog kantona. Da je to tako, potvrđuje i studija koju je uradio naš Pedagoški zavod tokom prve godine pandemije Covid-19 virusa. Ono što također očekujem je da će izlazne kompetencije u polju informatike biti bolje nego u ranijem periodu.
Funkcionalna pismenost
NR: Jesu li rađena nova PISA istraživanja? Kakvi su rezultati za ZDK?
KOZLIĆ: Nova Pisa istraživanja nisu rađena, ali smo te rezultate koristili kako bi u kurikularnoj reformi osnovnih i općih srednjih škola (gimnazija) popravili funkcionalnu pismenost. Kurikularna reforma je završena, u njoj je učestvovalo više od stotinu eksperata, promovisat ćemo je početkom jula, a eksperimentalna faza njene realizacije u odabranim školama počinje sa novom školskom godinom.
Medicinske i tehničke škole
NR: Ljeto donosi i upis učenika u srednje škole. Za koja zanimanja postoji najveće interesovanje? Šta poduzimate kako biste animirali učenike da se prijavljuju za deficitarna zanimanja na tržištu rada?
KOZLIĆ: Primjetno je da opada interes za gimnazijama i trogodišnjim stručnim školama, dok je povećana potražnja za zanimanjima u medicinskim i tehničkim školama. Takav je trend prisutan posljednjih godina. Škole, posebice gimnazije, ulažu dodatne napore ka promociji zanimanja za koje postoji umanjen interes. U narednom periodu ćemo raditi kurikularnu reformu srednjeg stručnog obrazovanja i u toku je jedan projekat koji zajednički realizuju Privredna komora, Ministarstvo i GIZ, a sve u cilju veće zastupljenosti praktične nastave u srednjim stručnim školama čime možemo uspješnije odgovoriti na zahtjeve tržišta. Osim toga, novim tekstom Zakona o visokom obrazovanju smo predvidjeli mogućnost uvođenja dualnog obrazovanja na Univerzitetu u Zenici.
Studentske stipendije
NR: Šta je sa konkursom za dodjelu stipendija? Čemu se mogu nadati studenti ove godine?
KOZLIĆ: Konkurs za dodjelu stipendija studentima sa područja ZDK je u završnoj fazi. U budžetu je za ove namjene, kao i prošle godine, izdvojeno milion KM. Općine i gradovi u ZDK su dostavili svoje spiskove, a sada je pri kraju provjera od strane službenika Ministarstva. Očekujem da bi taj posao trebali završiti u narednih 15 dana, te se nadam da će iznos stipendije ove godine biti veći nego prošle, jer smo prošle godine imali daleko veći broj aplikacija.
Rekonstrukcija škola
NR: U toku je projekt energetske efikasnosti u školama. U kojoj fazi je projekt i koliko škola je do sada završeno? Šta je sa drugim projektima koje realizujete s međunarodnim partnerima?
KOZLIĆ: I ovaj veliki projekat utopljavanja obrazovnih objekata u okviru energetske efikasnosti je pri kraju. Prva faza je praktično završena, što čitaoci mogu vidjeti na području ZDK, a ovih dana bi trebali biti potpisani ugovori za fazu II kako bi se cijeli projekat vrijedan skoro 11 miliona KM završio do jeseni ove godine. Osim toga, ovih dana očekujem procjenu vrijednosti radova na dodatnih osam škola koji bi trebali raditi zajedno sa njemačkom vladinom organizacijom KFW nakon čega ćemo ići ka Vladi i Skupštini ZDK.
Krovovi, fasade, stolarija…
Nadalje, sa švicarskim Caritasom je potpisan memorandum putem kojeg ćemo tokom ljeta završiti tri škole u Zenici, a ti poslovi podrazumijevaju zamjenu krova, vanjske stolarije i fasade i instalaciju ekološki prihvatljivog centralnog grijanja. Na koncu, radimo i veći broj, uslovno rečeno, manjih zahvata na velikom broju škola i školskih igrališta. Cilj je Ministarstva da se do kraja ove godine, odnosno mandata ovog saziva Vlade ZDK, obnovi najmanje 60 obrazovnih objekata.
Saradnja s općinama
NR: Kakva je saradnja s općinama u oblasti izgradnje i rekonstrukcije školske infrastrukture?
KOZLIĆ: Želim ovom prilikom posebno pohvaliti općine Tešanj, Doboj Jug, Kakanj, Brezu, Olovo, Žepče i Grad Visoko sa kojima imamo izvanrednu saradnju koja se najviše ogleda u zajedničkom budžetskom ulaganju u obrazovnu infrastrukturu. Primjerice, sa Općinom Tešanj radimo novu zgradu škole u Medakovu (prošle godine smo završili četiri fiskulturne sale i nekoliko škola), sa Općinom Žepče radimo na projektima izgradnje nove fiskulturne sale u Željeznom Polju i nove osnovne škole u Žepču. Osim toga, sa Općinom Kakanj radimo na nekoliko školskih objekata, u Gradu Visokom budžetski zajedno radimo na novoj školi u Goduši i fiskulturnoj sali u Poriječanima, dok u Brezi zajedno sa Općinom okončavamo ugradnju autonomnih kotlovnica za zagrijavanje školskih prostorija.
