U postratnom periodu, dugi niz godina Vareš je smatran za grad bez perspektive, za grad iz kojeg mnogi žele otići i koji jednostavno nema budućnost, a u odnosu na 1991. godinu, Vareš je napustilo dvije trećine stanovništva. Međutim, posljednjih nekoliko godina situacija se promijenila i zahvaljujući brojnim projektima, posebnom onim vezanim za rudnik cinka, barita i olova, Vareš ubrzanim koracima ide ka razvijenosti o kakvoj su samo mogli sanjati. Prema riječima načelnika Općine Vareš Zdravka Maroševića, s kojim smo razgovarali povodom Dana Općine, Vareš bilježi napredak na svim poljima i ukoliko se realizuju usvojeni Prostorni plan i Strateški lokalni razvoj, Vareš bi uskoro mogao postati najpoželjnija destinacija u našoj zemlji.
NR: Kakvo je trenutno stanje u Varešu? Kakav je odnos broja zaposlenih i nezaposlenih?
MAROŠEVIĆ: Vareš je ove godine veoma uzavreo grad. Sve to je posljedica investicija koje su proizvele aktivnosti kako na poslovnom tako i na svakom drugom planu. Lijepo je vidjeti kada se ljudi zapošljavaju, kada otvaraju nove prateće potencijale, kada žele da otvore manje ili veće biznise, a sve se opet nekako vrti oko osnovnog projekta – rudnika cinka, barita i olova. Prema posljednjim informacijama, prešli smo 2.000 zaposlenih i konačno smo prešli onu granicu da imamo više zaposlenih nego umirovljenika, što je do skorije prošlosti bilo obrnuto. Također, smanjuje se broj nezaposlenih i možemo reći da je najveći problem da li ćemo moći odgovoriti izazovima da li će ljudi koji traže posao biti spremni da prihvate prekvalifikacije, dokvalifikacije, edukacije i slično, jer novo vrijeme, nove tehnologije i dostignuća traže svakodnevno učenje u svemu, pa tako i u svakoj struci. Danas nam najviše treba rudarskih i metalskih struka. Ipak, od nekadašnjih 1.000 nezaposlenih, danas je taj broj spao na oko 700, a do 35 godina, odnosno uzrasta koji se realno smatra kao najviše radno sposobno i koji traže posao, taj broj je spao na oko 250. Nadamo se da će i oni uskoro naći posao, jer ovaj projekat koji imamo u Varešu nije lokalni, nego i federalni i državni. Moram dodati da u Varešu imamo povećanje zaposlenih visokoobrazovnih kadrova i zbog dolaska ljudi iz bližeg i daljeg okruženja, kao što su Banovići, Tuzla, Doboj, Zenica, Zavidovići… Pokazatelji su izvrsni i to je taj Vareš za koji sam se borio sve vrijeme, odnosno da dođemo u jedne slatke muke, koje su i dalje znatno bolje od muka besperspektivnosti ili beznađa koje je trajalo ovdje 20-30 godina.
NR: Strane investicije stižu u grad. Vlada ZDK prihvatila je mišljenje Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline te utvrdila Prijedlog odluke o davanju saglasnosti na Prostorni plan općine Vareš u periodu od 2018. do 2038. godine. Koliko je to bitno za razvoj Vareša?
MAROŠEVIĆ: Strane investicije, kao što je rudnik cinka i barita ili medijski ‘zlatne groznice’ i plemenitih metala, je investicija koja prelazi 200 miliona dolara i naravno takve investicije pokreću cijeli motor. Naredna investicija je kapital Saudijske Arabije, a u pitanju je najveće turističko naselje koje će biti na području naše općine. Sve pripreme su izvršene, a samo se čekalo da se usvoji Prostorni plan. Uložili smo sve kapacitete da ga završimo, a zahvaljujući Vladi i Skupštini ZDK-a, možemo reći da smo ga uspješno priveli kraju. Za narednih 20 godina imamo okvir i dozvole za sve saglasnosti – građevinske i urbanističke, bez čega se niti jedna ova investicija ne bi mogla realizovati ili bi barem bila zakočena dok se ne dođe do ovog dokumenta do kojeg smo mi došli. Nažalost, neki ljudi su pokušali da to zakoče, ali većina u Vladi i Skupštini Ze-do kantona je prepoznala da ovo nije interes samo općine Vareš nego u najmanju ruku i interes Ze-do kantona, jer svi ćemo od ovog imati i direktnu i indirektnu korist. Ono što je jako bitno bilo jeste da nismo devastirali našu infrastrukturu i prirodu, naših nepunih 400 kvadratnih kilometara, i upravo sada kad smo sve to stavili u okvir Prostornog plana, odnosno gdje se šta može i kako raditi, zasigurno će nam biti mnogo lakše.
Ostatak teksta pročitajte u printanom izdanju
