Javna zdravstvena ustanova Zavod za bolesti ovisnosti Zeničko-dobojskog kantona formirana je 2005. godine, te od svog osnivanja provodi niz preventivnih aktivnosti. O radu Zavoda, ostvarenim rezultatima u ovoj godini, aktivnostima povodom obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti, razgovarali smo sa prim.mr.sci. Amirom dr. Čustovićem, direktorom Zavoda za bolesti ovisnosti ZDK.
Potvrda usješnog rada
NR: Kako ocjenjujete ostvarene rezultate Zavoda u ovoj godini, te kakvi su pokazatelji rada?
ČUSTOVIĆ: Kada ocjenjujemo rad Zavoda onda ga posmatramo kroz organizacioni, profesionalni i finansijski segment. Ako bi iznijeli podatke koji su nama zvanični, ustanova smo koja bilježi uspjehe u svim segmetnima koje pratimo. Zavod ima veoma dobru reputaciju na području zemalja bivše Jugoslavije i kada prikažemo naše podatke, imamo bolje rezultate od Banja Luke, Sarajeva, Zagreba, Beograda, Niša i Kotora, naročito u profesionalnom segmentu. To su paramtetri o uspješnosti rada koje je odredila Svjetska zdravstvena organizacija, Evropski centar za monitoring iz Portugala i Brisela. Prednjačimo po svim parametrima, a pogotovo u odnosu na zemlje bivše Jugoslavije sa kojima se sastajemo kroz akademije, simpozije, kongrese, okrugle stolove koje organizuju psihijatri ali i nevladine organizacije koje se bave bolestima ovisnostima. Pozivaju nas i traže naše podatke, a kao rezultat toga imamo i zvanične potvrde da smo uspješni u našem radu. Treću godinu zaredom dobijamo zlatnu plaketu bonitetne izvrsnosti, sa najvećom ocjenom tri A (AAA) kako agencija iz Engleske, a sa sjedištem u Banja Luci, ocjenjuje finansijsko-ekonomsko poslovanje svih ustanova i preduzeća sa područja zemalja jugoistočne Evrope. Svrstani smo među tri najuspješnije ustanove u aspektu finansijsko-ekonomskog poslovanja na području zemlja jugoistočne Evrope. Što se tiče pokazatelja uspješnosti u profesionalnom dijelu, tu smo, po ovim parametrima, još zadovoljniji. Imamo parametre koji se ogledaju kroz prevalence, na broj broj pozitivnih pacijenata koji se liječe na opijate, te koliko ima komorbidnih bolesti koje prate ovu patologiju, a to su HIV, hepatitis B i C. Po prvom parametru, prevalenci, a to je broj oboljelih u toku godine na jednom području na 1.000 stanovnika. Evropski prosjek je 0,3, u Hrvatskoj je 0,27, Sarajevo 0,2, a mi, treću godinu zaredom, imamo ispod 0,08 ili 0,09 što je oko tri puta manje oboljelih u odnosu na druge. Smatramo da smo dali doprinos ovim niskim parametrima. Naravno, tu učestvuju i druge komponente, kao što je represivni aparat koji će onemogućiti da se pojavi ponuda droga na tržištu i to ovisi o onima koji prate protok psihoaktivnih supstanci. I ona najbitnija komponenta je ona koja govori koliko je pacijenata koji su na liječenju dodatno pozitivno na opijate, odnosno koji su se “dodrogirali”. Prosjek u Evropi je oko 30%, u okruženju oko 25-30%, a kod nas je prije koronavirusa prosjek bio 8%, u toku pandemije došlo je do blagog pogoršanja pa je prosjek porastao na 13%, da bi 2022. godine taj prosjek iznosio 11%. Trendovi su, uglavnom, u opadanju, a rezultati su zadovoljavajući. Prepoznajemo se kao najuspješnija ustanova u BiH. Posebna vrsta satisfakcije je što smo izabrani tri godine zaredom da predstavljamo BiH za bolesti ovisnosti u Lisabonu.
Kada su u pitanju komorbidne bolesti one se pojavljuju najčešće kod bolesnika ovisnika koji su na igli i koji se putem igle inficiraju. U Zavodu u 2019., 2020. i 2021. godini nije bio niti jedan pozitivan pacijent na hepatitis C i B kao ni na HIV. U toku ove godine imali smo dva pozitivna pacijenta.
Ostatak pročitajte u printanom izdanju
