U prvoj polovici ove godine, tokom mjeseca marta i 15. maja, ovdašnji gradski oci sa svojim saradnicima su organizovali s dužnim poštovanjem, svečano i radno obilježavanje 60 godina prisutnosti doseljenika i useljeničke migracije, zajedno s više stotina predstavnika iz različitih udruženja i nevladinih klubova.
Bila je to prilika da se svi prisjete dolaska i useljenja prvih generacija, “gostujućih stranih radnika” tzv. “die Fremd-,und/oder, Gastarbeitern”, koji su godinama i više decenija ostali tu živjeti i raditi, a onda sve rjeđe odlaziti u svoja rodna mjesta i države iz kojih vode porijeklo. Tako je, sada tu, najmnogobrojnija etno-narodna nacionalna manjina Njemaca, kojih ima preko 450 hiljada i uživaju “manjinski povlašten status”, dok od ranije posebnim zakonskim propisom imaju Koruški Slovenci i Burgenlandski Hrvati. Naši bosanskohercegovački građani su visoko cijenjeni doseljenici i stručno vodeća radna snaga, gdje nas ima oko 200 hiljada a od toga je 7,5 posto uzelo austrijsko državljanstvo.
Priznanje generacijama „gostujućih radnika“
U 2024. godini se obilježavaju dva jubileja – 60 godina prvih masovnih doseljenika i useljeničke migracije iz Turske i SFR Jugoslavije te 30 godina EU-države Austrije, a sve zajedno povodom Svjetskog dana izbjeglica i/ili prognanika koji svakodnevno dolaze i pristižu iz trećih zemalja i s drugih kontinenata.
Vrijedno je istaći da je posebno Odjeljenje za integraciju i raznolikost (MA-17) Grada Beča upriličilo susret sa više predstavnika nevladinih klubova i udruženja, eksperata i stručnjaka koji su se okupili na jednodnevnom radnom ali i svečanom susretu u 9. Bezirku/Okrugu Beča, u kući Alberta Schweitzera.
Konferencija je započela stručnim uvodnim izlaganjem Katharine Zahradnik-Stanzel (ispred Grada Beča-MA 17-integracija i raznolikosti), zatim su se obratili univ. prof. dr. Vedran Džihić kao viši istraživač OiiP-austrijskog instituta za internacionalnu/međunarodnu politiku i ugledni predavač na Univerzitetu u Beču, te njegov kolega Cengiz Günay, direktor OiiP-a i predavač Univerziteta u Beču.
U drugom dijelu radne konferencije bio je prisutan zamjenik gradonačelnika i ministar-savjetnik za integraciju Christoph Wiederkehr (Kristof Viderker), NEOS-Stranka, koji je učestvovao u panel-diskusiji na temu “Obrazovanje i tržišta rada u Beču: Izazovi i mogućnosti u raznolikom urbanom društvu”. On je, između ostalog, naglasio:
– Priznanje generacijama “gostujućih radnika” nije samo osvrt, već i obaveza za budućnost. Posljednjih 60 godina to dokazuje da je odgovorno kontrolirana imigracija – izvor prosperiteta i raznolikosti. A, svako ko sumnja u to, ugrožava naš napredak i prosperitet, objašnjava Christoph Wiederkehr, zamjenik gradonačelnika Grada Beča.
Također, šefica Odjela za integraciju i raznolikost (MA-17) Theodora Manolakos ističe zasluge grupe “gostujućih radnika/radnica” prve generacije.

Susret sa aktuelnim ministrom vanjskih i evropskih poslova Republike Austrije, koji podržava državu Bosnu i Hercegovinu

– Važno je za ovu prvu veliku radnu migraciju u 2. republici – ne samo da bi im odali počast za njihov doprinos ekonomskom procvatu u to vrijeme, a time i našem trenutnom prosperitetu – ali i zbog toga što je dobro funkcionisala migracijska i integracijska politika koja može nadograditi ova iskustva uspješnim mjerama, kazala je Manolakos.
Društveni napredak zahvaljujući integraciji
Imigranti koji su došli kao dio “sporazuma o zapošljavanju”, radili su u aktivnostima i na radnim mjestima koja nisu zahtijevala više školske obrazovne kvalifikacije – u fabrikama, u građevinarstvu, te kao tekstilni i pogonski radnici, na i unutar mašinskih strojeva, a ponajviše su bili “mašina” za pranje posuđa u ugostiteljstvu i turističkim objektima. Potomci ove prve generacije doseljenika sada su prisutni u svim oblastima društva u Austriji, bilo da se radi o biznisu ili preduzetnicima, svakako, visokokvalificirani i obrazovani su u nauci, u kulturnom i IT-sektoru, ili u administraciji javne uprave ili u politici. Po istraživanju iz obrazovnih podataka Bečkog monitora za integraciju i raznolikost pokazuju da integracija zahtijeva vrijeme i čini poseban proces, ali da je napredak u obrazovanju dosta uspješan.
Migracija je dio austrijske priče o uspjehu
Dva govornika, Vedran Džihić i Cengiz Günay, također naglašavaju da je integracija u Beču posebna priča o uspjehu. Eksperti i stručnjaci sprovode istraživanja među useljenicima sa Zapadnog Balkana i novonastalih država nakon raspada bivše Jugoslavije, odnosno srpskih i turskih zajednica te pozivaju na moderno savremeno zakonodavstvo o migracijama i integraciji a koje se ne odnosi na odbrambeni stav.
– Migracija je dio austrijske priče o uspjehu. Austriju biste trebali zamišljati samo jedan dan bez svojih migranata ili useljenika iz svih generacija – ona bi tiho stala, dijagnosticirao je Džihić.
Gospodin Günay se slaže sa ovim doslovnim značenjima i iznijetim sadržajima od prethodnika, pa dodaje:
– Diversity ili raznolikost je važan resurs. Moramo prepoznati i iskoristiti ovaj resurs. Za to se moraju pripremiti i menadžment javne uprave, sve institucije i cjelokupno društvo. Moramo stvoriti multi-kulturno-sociološko prepoznavanje. Ovo uključuje prihvatanje dostignuća i doprinosa migro-ekonomiji, mnoštvu kultura i različitosti, izgradnji društvenog sistema i multikulturalnog društvenog života, po mjeri i potrebi svakog čovjeka, zaključio je on.
I, na kraju recimo da će ovu godinu grad Beč obilježiti u znaku i pod motom: “Internationalität, Diversität und Mehrsprachigkeit”.