Posljednje brojke, a koje su se u protekle dvije decenije utrostručile, posebno su alarmantne s obzirom na ozbiljne zdravstvene probleme koji se mogu razviti zbog dijabetesa, uključujući kardiovaskularne bolesti, bolesti živaca, sljepoću, zatajenje bubrega, komplikacije u usnoj šupljini i amputaciju donjih udova. Procjenjuje se da je samo u 2021. godini od posljedica dijabetesa umrlo 6,7 miliona ljudi, pri čemu treba istaknuti da skoro polovina onih koji trenutno žive s dijabetesom nisu ni svjesni da boluju od ove bolesti.
Neviđene razmjere
Međunarodna dijabetička federacija (IDF) navodi da je dijabetes postao “pandemija neviđenih razmjera koja izmiče kontroli i jedna od najbrže rastućih zdravstvenih kriza 21. stoljeća.”
Dijabetes je ozbiljno hronično stanje koje se javlja kada tijelo ne može proizvesti dovoljno inzulina (tip 1) ili ne može efikasno koristiti inzulin koji proizvodi (tip 2). Dijabetes tipa 2 čini većinu slučajeva u svijetu (90 %), no postoji obilje dokaza koji potvrđuju da bi se mogao odgoditi ili čak spriječiti s pravom intervencijom.
Svjetski dan borbe protiv dijabetesa, koji se obilježava 14. novembra, i to od 1991. godine, odlukom IDF-a i Svjetske zdravstvene organizacije, kao odgovor na sve veću zabrinutost zbog sve veće prijetnje zdravlju koju ova bolest predstavlja, prilika je da se još jednom ukaže na globalni problem i potrebu da se države odlučnije angažiraju na prevenciji i liječenju.
Na rođendan Sir Fredericka Bantinga, koji je zajedno s Charlesom Bestom 1922. otkrio inzulin, provodi se najveća svjetska kampanja podizanja svijesti o dijabetesu koja doseže globalnu publiku od preko jedne milijarde ljudi u više od 160 zemalja. Cilj je da se skrene pažnja na probleme od najveće važnosti za svijet dijabetesa i čvrsto drži dijabetes u središtu pažnje javnosti i politike. Posljednje tri godine tema Svjetskog dana dijabetesa je „Pristup brizi o dijabetesu“.
Globalna kampanja
Podsjetimo, dijabetes je ozbiljno hronično stanje koje se javlja kada tijelo ne može proizvesti dovoljno inzulina (tip 1) ili ne može efikasno koristiti inzulin koji proizvodi (tip 2). Dijabetes tipa 2 čini većinu slučajeva u svijetu (90 %), no postoji obilje dokaza koji potvrđuju da bi se mogao odgoditi ili čak spriječiti s pravom intervencijom.
Plavi krug, globalni simbol za svijest o dijabetesu, jučer je bio istaknut na mnogim javnim mjestima, gdje su provedene akcije mjerenja šećera u krvi i krvnog pritiska uz podjelu zdravstveno promotivnog materijala s ciljem edukacije stanovništva i promocije zdravih navika.
Indeks T1D
Haris Delić, generalni sekretar Saveza udruženja dijabetičara ZE-DO kantona i IDF dijabetes edukator naglašava da su dijabetičari u Bosni i Hercegovini posebno diskriminirani, jer država ne izdvaja ni približno sredstava za liječenje i prevenciju koliko to čine savremena evropska društva. Naglašava da na nezadovoljene potrebe ljudi koji žive s dijabetesom, posebno tipa 1, ne samo u BiH, nego i u mnogim drugim sličnim zemljama, ukazuje i lansirani globalni indeks dijabetesa, kao prvi alat za simulaciju podataka koji mjeri utjecaj T1D-a na ljudsko i javno zdravlje u svakoj zemlji diljem svijeta. Indeks T1D, dodaje, rezultat je suradnje između JDRF Internationala, IDF-a, Life for a Child, International Society for Pediatric and Adolescent Diabetes (ISPAD) i Beyond Type 1.
“Do sada su postojale velike praznine u podacima o učestalosti i utjecaju T1D. Iskorištavanje podataka i uvida iz Indeksa T1D može pomoći u promjeni života ljudi koji žive s T1D identificiranjem ostvarivih intervencija u svakoj zemlji, uključujući pravovremenu dijagnozu, pristupačnu brigu i finansiranje istraživanja koja bi mogla dovesti do izlječenja”, kaže Delić.
Ogromne posljedice
T1D je autoimuno stanje koje uzrokuje da gušterača proizvodi vrlo malo inzulina ili ga uopće ne proizvodi, a to znači da ljudsko tijelo ne može pretvoriti hranu u energiju, što može dovesti do dugoročnih komplikacija uključujući oštećenje bubrega, očiju, živaca, srca i čak i preranu smrt. T1D može pogoditi ljude bilo koje dobi, ali se obično razvija kod djece ili mladih odraslih osoba. Određeni faktori poput porodične anamneze mogu povećati rizik od T1D, ali stanje nije uzrokovano prehranom ili načinom života. Trenutno ne postoji lijek za T1D.
Delić ističe da je T1D duboko ljudsko, emocionalno i financijsko opterećenje za ljude koji žive s njim. Indeks T1D na jedinstven način osvjetljava ljudski teret stanja ističući “nestale ljude”, broj ljudi koji bi i danas bili živi da nisu rano umrli zbog komplikacija uzrokovanih T1D, i “izgubljene zdrave godine”, izgubljeno vrijeme na loše zdravlje, invaliditet ili ranu smrt zbog života s T1D.
S toga izrada indeksa predstavlja veliki uspjeh kojim se u IDF-u ponose, jer može pomoći da globalno društvo promijeni pristup brizi o osobama koje žive s T1D te skrene pažnju na značajne razlike koje i dalje postoje na globalnom nivou. Važan je jer su u projekat bili uključeni partneri i stručnjaci širom svijeta, koristeći rezultate globalnog istraživanja više od 500 endokrinologa i 400 publikacija za simulaciju stanja T1D-a.
Nestali ljudi
Simulacije iz Indeksa T1D sugeriraju da globalno u 2022. postoji više od 3,86 miliona “nestalih ljudi” te da su prosječno 32 “zdrave godine izgubljene” zbog T1D po osobi, ako se dijagnosticira u dobi od 10 godina. U indeksu su identificirane četiri ključne intervencije koje bi mogle promijeniti trenutnu putanju za T1D i njegov utjecaj na ljude diljem svijeta.
“To su prevencija i liječenje, pravovremena dijagnoza, zatim stvaranje pristupa bez prepreka inzulinu i trakama za mjerenje glukoze u krvi, te osiguravanje novih tehnologija kao što su inzulinske pumpe. Upravo su ovo ključni ciljevi dijabetičarskih udruženja, jer se kroz ove aktivnosti spašavaju ljudski životi”, kaže Delić.
Projekcije IDF-a
Prema projekcijama IDF-a, očekuje se da će 2040. godine sa dijabetesom Tipa 1 živjeti 17,43 miliona ljudi i da će globalna pošast do tada uzeti još skoro 7 miliona života. Iz ove organizacije najavljuju da će se Indeks u budućim izdanjima proširiti kako bi uključio utjecaj T1D-a na ekonomske troškove, mentalno zdravlje i kvalitetu života. Podaci će također biti raščlanjeni na regionalnom i demografskom nivou.
Bolji položaj dijabetičara
Savez udruženja dijabetičara u ZE-DO kantonu godinama svojim akcijama, ponekad i protestima, “pritišće” vlasti da pojačaju fokus na prevenciju i liječenje dijabetesa. A kako i ne bi, jer je u ovom kantonu, prema procjenama IDF-a, oko 10 posto stanovništva oboljelo od dijabetesa, dakle, oko 36.000 građana! Zahvaljujući takvom pristupu napravljeni su solidni pomaci u ostvarivanju prava, a jedan od najvažnijih pomaka je da se udruženje uvažava kao prava adresa i partner. Iskorak je napravljen i u 2022. godini, jer se Zavod zdravstvenog osiguranja ZE-DO kantona, na čelu s direktorom Omerom Škaljom, obavezao da iz sredstava rebalansa svog budžeta izdvoji dodatnih 500.000 KM za poboljšanje statusa dijabetičara.
Ibrahim Delibašić, predsjednik Saveza, kaže da će se sredstva, prema potpisanom sporazumu, utrošiti za nabavku dodatnih trakica za inzulin ovisne, koji će pored redovnih 25 trakica mjesečno u zadnjem kvartalu ove godine dobiti još dodatnih 25 trakica. Po 25 trakica dobit će i dijabetičari koji su na tabletama, a koji do sada nisu imali pravo na trakice od ZZO-a. Dogovoreno je da se u budžetu za 2023. planira povećanje izdvajanja za ovu namjenu kako bi dijabetičari nastaviti dobivati trakice i naredne godine.
“Smatramo da je ovo značajan iskorak i dobar dogovor, te da će rezultati biti mjerljivi veoma brzo, a u smislu smanjenja troškova zdravstvenih usluga koji nastaju zbog loše reguliranog šećera. Također je veoma važno istaknuti da je ovaj dogovor na tragu postizanja najboljih rezultata u borbi protiv dijabetesa u našoj zajednici, što je i stav zdravstvenih profesionalaca”, kaže Delibašić.
