Ponekad je granica između života i smrti toliko tanka da se mjeri sekundama. Nakon poziva hitnoj pomoći, osobi čije je srce stalo jedina nada je medicinski tim, koji u najtežim situacijama ne smije paničiti i od čije pribranosti i stručnosti ovisi, u velikoj mjeri, da li će pacijent živjeti. Počinje reanimacija i borba za život koja je presudna. Sve dok se ne pojavi puls, za pacijenta i njegovu porodicu, u tom trenutku, puls je pobjeda. Upravo je takvih trenutaka u Zenici, u prvih sedam mjeseci ove godine, bilo više nego ranije. Služba hitne medicinske pomoći Zenica je ove godine ostvarila rekordan broj uspješnih reanimacija.
Iznad evropskog prosjeka
„Služba hitne medicinske pomoći pri Domu zdravlja Zenica svake godine, otprilike, ima nekih 40-ak reanimacija na terenu. Dakle, riječ je samo o reanimacijama koje započnemo i završimo na terenu, mimo reanimacija unutar prostorija Službe, koje se posebno statistički evidentiraju. U ovoj godini, u prvih sedam mjeseci imali smo 23 reanimacije, od kojih je devet uspješnih, što je nevjerovatan rezultat. U principu, bilo bi dobro statistički ispratiti tih devet reanimacija, koliko je njih bolnicu napustilo, da tako kažem, na svojim nogama, pješke, onako kako smo ranije analizirali statističke podatke. Nažalost, sistem nam nije objedinjen. Ja imam saznanja za četiri pacijenta u ovoj godini, koja su uspješno reanimirana, izašla iz bolnice, bez posljedica. Preživjeli su srčani zastoj a uspješnim mjerama hitne pomoći uspjeli su nastaviti, dalje, normalno da žive“, kaže dr. Ahmed Pašalić, specijalizant urgentne medicine u Službi hitne medicinske pomoći, JU „Dom zdravlja“ Zenica.
Ovim rezultatom se trebaju ponositi uposlenici Službe hitne medicinske pomoći, ali i cijela Zenica. Posebno ohrabruje podatak da je procenat uspješnih reanimacija u Evropi oko 20%, dok je postotak Službe daleko iznad. „Analizirajući statističke podatke došao sam do toga da u ovoj godini, za prvih sedam mjeseci, imamo preko 35% uspješnih reanimacija, što nikad do sada nije bio slučaj“, ističe dr. Pašalić.
Srčani zastoj, objašnjava dr. Pašalić, je stanje u kojem srce stoji, ne radi nikako i može da stane iz različitih razloga. Najčešći je srčani udar, ali postoje i neka druga stanja, poput udara struje, traume izazvane u saobraćajnim udesima, pada sa visine, pritiska nekog velikog predmeta na tijelo,… Postoji osam stanja koja bi mogla dovesti do srčanog zastoja, naprimjer, gubitak krvi, slaba oksigeniranost tkiva, odnosno hipoksija, srčana tamponada,…
Ostatak pročitajte u printanom izdanju Naše riječi
