U prostoru Gradskog muzeja Zenica prošle sedmice je promoviran roman naslova „Jerusalim No.2“ čiji je autor penzionisani zenički novinar i književnik Senad Duran. Recenzenti su bili zenički književnici Adnadin Jašarević i Emina Selimović. Na pitanje šta je bila inspiracija za ovaj roman autor kaže da je to bilo jedno viđenje obećanog grada koji pominje Biblija.
– Inspiracija za ovaj roman je bilo jedno viđenje obećanog grada koji u otkrovenju Bibliji pominje apostol Ivan -istakao je Duran i napomenuo da je Jerusalim No.2 zapravo je relativizirana priča o Arci.
Jašarević je dodao da je ovaj mit znan i u grčkoj i indijskoj mitologiji, te se istovjetna priča opetuje u Bibliji i Kur’anu a godina potom u književnosti, stripu i filmu.
– Ideja o izbjegličkoj arci, na kojoj je sačuvan život na planeti, onakav kakav znamo, duboko se uvriježila u svijesti čovječanstva. Šta je Senad Duran uradio novo, jer sama priča po sebi i nije ništa novo, jeste da on spašavanje čovječanstva na arci, a to bi bio drugi Jerusalim koji dolazi iz svemira po ljude, relativizirao. On se uopće ne bavi spašavanjem nego se prije bavi pitanjem da li čovječanstvo uopće treba spašavati, ima li to svrhe. Duranov drugi Jerusalem neće poslužiti odabranima da napuste Zemlju i pokušaju se nastaniti drugdje, kako je to čest slučaj u djelima znanstvene fanstastike. Naprotiv, u njegovom romanu izostaje katarza te vrste. Autor se odlučuje za status-quo, te možemo reći da njegova arka ne služi za spašavanje nego kao odgledalo čovječanstva u kojem će sagledati sve svoje zločine i mane, i može biti razloge zbog kojih ne zaslužuje drugu šansu. Senad Duran relativizira drevnu priču o arci, spašavanju, nadi i utočištu, je po njemu za nas na arci nema mjesta, niti što treba spašavati. Onoliko nade ili utočišta, kakve tražimo, morali smo naći u našim srcima, za što ni kao pojedinci ni kao čovječanstvo nikad nismo imali niti volje niti snage -kazao je Jašarević uz kojeg je na promociji o autoru govorila i glavna i odgovorna urednica Naše riječi Elvira Šaćirbegović. Napomenula je, između ostalog, da je Naša riječ bila izdavač prve dvije Duranove knjige: Zapisi o plavoj planeti (eseji, 1999. godine) i Sedam svjetskih uspomena (poezija, 2000).
Senad Duran rođen je 6.maja 1052. godine u Zenici. Spektar njegovog književnog stvaralaštva obuhvata priče, pjesme, romane, drame, eseje i mnoštvo književnih refleksija na teme iz sfere umjetnosti, prirodnih nauka, ekologije historije i dr.
