U četvrtak je održana 23. (tematska) sjednica Skupštine Zeničko–dobojskog kantona na kojoj je razmatrana Informacija o stanju i zaštiti u oblasti nasilja nad ženama i nasilju u porodici, stanju kriminaliteta u oblasti nasilja nad ženama i nasilja u porodici u Zeničko-dobojskom kantonu.
Neophodno pooštravanje kaznene politike
Sjednica je zakazana shodno zastupničkoj inicijativi Behije Kulović (Naša stranka).
„Inicijativu su, što je jako važno, podržali svi zastupnici i zastupnice, bez obzira da li su iz pozicije ili opozicije. Ono u čemu smo svi saglasni jeste da je neophodno pooštravanje kaznene politike. S obzirom na to da je to nešto što se tiče federalnog nivoa, mi ćemo, sa kantonalnog nivoa, učiniti sve da iskoristitimo apsolutno sve mehanizme koji su nama na raspolaganju, da idemo sa inicijativama, prijedlozima za izmjene Krivičnog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja o porodici, kako bi se pooštrile kaznene mjere, što će, onda, vrlo vjerovatno, polučiti i određenim rezultatima“, kazala je zastupnica Kulović.
Sjednici su prisutvovali i predstavnici resornih ministarstava sa federalnog i državnog nivoa, Komisije za sigurnost Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Udruženja „Medica“ Zenica, Centra ženskih prava Zenica, Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona, centara za socijalni rad i nadležnih službi socijalne zaštite iz općina i gradova na području Zeničko-dobojskog kantona,…
„Građani BiH su od zakonodavne vlasti, prije svega na entiteskim nivoima, nakon ubistva Nizame Hećimović u Gradačcu, očekivali izmjene i dopune Krivičnog zakona i strožije kazne za porodično nasilje. Podsjetit ću vas da je ta kazna samo godinu dana zatvora, Danas (četvrtak, op.a.) na sjednici Skupštine ZDK, kao i ranije, čuli smo da se uglavnom izriču uslovne kazne. U prosjeku je 70% uslovnih kazni. Neovisno od toga što će uraditi zakonodavac, koji je u ovom trenutku najodgovorniji, vrlo je važno apelirati na tužilaštvo i sudove da, zaista, počnu ozbiljnije pristupati svom poslu i primijenjivati strožiju kaznenu politiku. Mnogi će reći da je neophodno u zakon unijeti krivično djelo femicida. Ja bih radije rekla krivično djelo rodno zasnovanog nasilja, ne vidim nikakvog razloga da muškarci budu dikriminirani u odnosu na žene, sudeći da smo, po statsističkim podacima, saznali da su i oni, žrtve, kako fizičkog, tako i psihičkog zlostavljanja“, kazala je Duška Jurišić, pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.
Osim toga, dodala je, zapanjujući podaci su izneseni o tome da žrtve nisu samo žene – partnerice, majke, supruge, nego i djeca i vrlo često i roditelji. „Upravo zbog toga, krivično djelo rodno zasnovanog nasilja treba da bude zastupljeno, što ne sprječava i dalje sudove da za najteža krična djela, a nažalost, u BiH vrlo česta su ubistva koja su rodno zasnovana, sudovi, odnosno sudije i sutkinje, određeuju znatno veće kazne. Jer, tu više ne pričamo o porodičnom nasilju, tu govorimo o krivičnim djelima – ubistva, teška ubistva, nanošenje teških tjelesnih povreda. Zakondavac je tu bio precizan, dakle, u ovom trenutku, nama je potrebna strožija, jača, jasnija sudska kaznena politika“, istakla je Jurišić.
Ostatak pročitajte u printanom izdanju
