Zakon o PDV-u je usvojen 12. januara 2005. godine, sa početkom primjene od 01.07.2005. godine. Od tada je imao tri izmjene od kojih je posljednja bila u 2017. godini. U posljednje vrijeme sve više se govori o dugo najavljivanom „novom“ Zakonu o PDV-u, a kada će se biti usvojen, te da li će otkloniti barem neke od trenutnih dilema u oporezivanju PDV-om, ostaje da se vidi.
Novi zakon-novi problemi?
Kako kaže Sanela Agačević, ovlašteni revizor i vlasnica firme Chronos d.o.o. Zenica, Prednacrt Zakona o PDV-u i Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u je sačinila posebna Radna grupa, i o tim prednacrtima se govori unazad nekoliko godina. „Po pitanju usvajanja novog zakona se nije dešavalo više od pisanja i upućivanja primjedbi i sugestija od strane strukovnih udruženja i drugih zainteresovanih strana“, ističe Agačević, napominjujući da se u kontekstu PDV problematike treba podjednako posmatrati i Zakon o PDV-u i Pravilnik koji ga u značajnoj mjeri tumači, razrađuje procedure, obrasce, a ponekad mijenja i sam Zakon.
„Trenutno je UINO zaokupljena uvođenjem novog sistema slanja elektronskih izvještaja ulaznih i izlaznih faktura uz PDV prijave i fokus značajnih aktivnosti je usmjeren ka tome. Za usvajanje novog Zakona o PDV-u će se, po mom mišljenju, čekati još određeno vrijeme. Moram naglasiti da govoriti o Zakonu o PDV-u u kratkim crtama je veoma teško, jer je sistem PDV-a veoma složen. Koliko god se zakonodavac potrudio da Zakon učini sveobuhvatnim, ne može predvidjeti rješenja za sve situacije. Značajno olakšanje za PDV obveznike bi bilo formiranje savjetničkog tijela unutar UINO koje će biti ovlašteno da daje odgovore i tumači novonastale situacije koje Zakon i Pravilnik nisu riješili. Takođe, UINO bi trebala da uspostavi sistem da svi inspektori imaju isto mišljenje ili stav po osnovu iste situacije, što u dosadašnjoj praksi nije bilo slučaj“, kaže Agačević.
Novi Zakon o PDV-u, kada se usvoji, i ako se usvoji bez promjena u odnosu na prednacrt, će između ostalog donijeti promjene o kojima Sanela Agačević kaže: “Jednostavniji postupak prenosa imovine bez obračuna PDV-a u slučaju prodaje iste za nastavak poslovanja sa (PDV-om) oporezivim prometom (član 7. Zakona o PDV-u), detaljnije uređivanje otpisa po osnovu kala, rastura, kvara i loma što se planira definisati pojedinačne za različite djelatnosti, detaljnije uređivanje mogućnosti otpisa robe u slučaju isteka roka, ukidanje posebne šeme u građevinarstvu, te izmjene PDV prijave koja bi sadržavala dodatne podatke koji bi smanjili kontrole PDV obveznika. Također, predviđaju se izmjene u mjestu oporezivanja usluga, gdje sadašnji principi ne odgovaraju principima koji se primjenjuju u EU, pa veoma često dolazi do dvostrukog oporezivanja ili dvostrukog neoporezivanja. Značajno olakšanje bi, sa eventualnim usvajanjem novog Zakona o PDV-u, bilo ukidanje posebne šeme u građevinarstvu“. Jedna od novina koja bi mogla imati negativan efekat jeste priznavanje ulaznog PDV-a ako su fakture plaćene u roku od 180 dana. „S obzirom da je likvidnost privrednih subjekata u BiH stalna boljka, ovo bi moglo značajno uticati na pogoršanje iste“, dodaje Agačević.
Neće biti povećanja stope PDV-a
Posljednjih godina, u javnosti su se mogle čuti i rasprave o povećanju PDV-a sa 17 na 19 posto. Kako kaže Agačević, a što se tiče stope PDV-a, nije predviđeno da će se mijenjati, što znači da ostaje jedinstvena stopa 17%. „Naravno, u određenim slučajevima će ostati stopa 0% kada se radi o izvozu, isporukama koje su vezane za IPA projekte i sl. Poznato je da se zagovara niža stopa, ili pak diferencirane stope PDV-a, međutim u hipotetičkoj situaciji smanjenja stope PDV-a sa 17% na 15% PDV obveznik sigurno ne bi spustio cijenu svoje robe, proizvoda ili usluga, pa bi smanjenje imalo efekat samo na punjenje budžeta. UINO treba, između ostalog, obezbijediti informatičku podršku za diferencirane stope, a dodatno ograničenje su Direktive EU koje otežavaju (a u nekim slučajevima i onemogućavaju) uvođenje diferenciranih stopa. Cijela priča o novom Zakonu o PDV-u je dobrim dijelom rezultat harmonizacije sa propisima EU koji regulišu sistem plaćanja PDV-a, a ne stvaranje bolje ekonomske klime unutar BiH, na žalost“, kaže Agačević.
