Požari i druge prirodne nesreće zahtijevaju brzu reakciju i pravilan način postupanja svih, a posebno službi civilne zaštite. O tome da li je Kantonalna uprava civilne zaštite ZDK spremna odgovoriti vanrednim situacijama, o opremljenosti vozilima i opremom, obučenosti uposlenih, saradnji sa Vladom ZDK i lokalnim zajednicama, razgovarali smo sa Džavidom Aličićem, direktorom Kantonalne uprave civilne zaštite ZDK.
U februaru i martu u ZDK lokalizovano 86 požara
NR: Sve je veći broj šumskih požara, kako u Evropi, tako i u BiH, posebno tokom ljetnih mjeseci. Da li je u ZDK bilo lokalizovanih većih požara, te da li je KUCZ ZDK spremna odgovoriti vanrednim situacijama?
ALIČIĆ: U periodu od sredine februara do sredine marta ove godine, na području ZDK bilo je 86 požara niskog rastinja i šumskih požara, pri čemu je izazvana manja ili veća materijalna šteta, a na svu sreću nije bilo povrijeđenih niti poginulih u ovim požarima. Požari su, gotovo svi, izazvani nemarom i neodgovornim ponašanjem naših građana, koji su obavljali proljetne radove i čistili svoje parcele od korova. Pred kraj mjeseca jula, od većih požara bih izdvojio šumski požar u općini Maglaj, gdje je bila zahvaćena veća površina šume i niskog rastinja u nepristupačnom području, sumnjivom od minsko-eksplozivnih naprava. Sve ovo je otežavalo da se gašenju pristupi na efikasniji način, a dežurne ekipe uposlenih u ŠPD–u su dežurale sa ciljem sprečavanja požara da se proširi i da eventualno ugrozi naseljena područja. Ekipe Profesionalne vatrogasne jedinice Maglaj su snabdijevale uposlenike ŠPD-a vodom i pomagale u lokalizovanju ovog požara. Zakonska legislativa je podjelila nadležnosti, kada je u pitanju zaštita od požara i KUCZ ZDK u kontekstu toga u potpunosti preuzima svoje obaveze.
NR: Šta je proritet u radu KUCZ ZDK u narednom periodu?
ALIČIĆ: Naši su prioriteti jasni, a to je konstantno obučavanje i opremanje svih struktura zaštite i spašavanja u Kantonu, sa ciljem podizanja na najviši nivo sigurnost naših građana u slučajevima prirodne i druge nesreće. Također, posljednjih godina značajnu pažnju posvećujemo preventivnim radnjama na klizištima i riječnim koritima sa ciljem ublažavanja posljedica nakon prirodne i druge nesreće.
NR: Šta savjetujete građanima, kako ne bi došlo do požara?
ALIČIĆ: Zajedno sa civilnim zaštitama na lokalnom nivou, mi redovno, svake godine u proljeće, provodimo preventivne mjere zaštite od požara, prije svega požara na otvorenom prostoru, što uključuje požar niskog rastinja i šumske požare, pri čemu se daju savjeti i upozorenja građanima na koji način, gdje i kako mogu zbrinjavati korov, a da se pri tome ne ugroze šumske površine i, na koncu, i naseljena područja u ZDK. Najčešće, nepridržavanje ovih mjera i dovede do izazivanja požara na otvorenom. Izazivanje požara, pa makar to bilo i iz nehata, podliježe krivičnoj odgovornosti. Nečiji nehat i nebriga dovede u situaciju da ljudi koji gase požar izlažu život opasnostima kako bi ugasili požar, potroše značajne resurse za ove namjene i, na koncu, načini se manja ili veća materijalna šteta i iz ovih razloga se moraju sankcionisati neodgovorni građani.
Učestale povećane bujične vode
NR: Koliko često je u ovoj godini bilo ugroženo stanje ljudi i materijalnih dobara u ZDK, izazvanih poplavama i drugim nedaćama? Da li je KUCZ ZDK bila u mogućnosti staviti na raspolaganje ljudske i materijalne resurse i pomoći ugroženim građanima?
ALIČIĆ: U toku ove godine imali smo samo u općini Tešanj proglašeno stanje prirodne nesreće izazvane obilnim bujičnim vodama. U toku ovih bujičnih poplava bilo je poplavljeno više stambenih i poslovnih objekata i načinjena materijalna šteta na infrastrukturnim objektima, pri čemu je nastala višemilionska šteta. Vlada ZDK će, putem KUCZ ZDK, pomoći Općini Tešanj na sanaciji infrastrukture i mi smo već opredijelili sredstva u iznosu od 80.000 KM za ove namjene. Vjerujem da će pomoć Vlade biti i putem drugih resora. Karakteristično je za naš kanton u posljednje vrijeme da su učestale povećane bujične vode koje izazivaju određene materijalne štete. Vrlo je teško odrediti pravi način odbrane i odgovora na ovu prirodnu nesreću, jer vode brzo dođu i brzo se povuku ostavljajući iza sebe štete koje su često i milionske. Preventivno djelovanje za ove pojave je najkorisniji i najsvrsishodniji način odgovora i mi smo to prepoznali, tako da za ove namjene svake godine izdvajamo značajna sredstva. Treba napomenuti da je i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ZDK za preventivne radnje na infrastrukturnim projektima rijeka i potoka također ove godine planiralo sredstva.
Konstantna edukacija uposlenih
NR: Kakva je opremljenost vozilima i opremom, da li možete odgovoriti svim izazovima?
ALIČIĆ: Kao što sam već rekao, postoji podijeljena nadležnost kada je u pitanju sistem zaštite od požara i veći dio odgovornosti je na lokalnim zajednicama, uključujući profesionalne vatrogasne jedinice, njihovu opremljenost i obučenost. Jednom godišnje Vlada i Skupština Kantona razmatraju Informaciju iz koje se vidi stanje profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih društava, kao i svih službi spašavanja u kantonu. Sve lokalne zajednice moraju izvršiti popunu ljudstvom i materijalnim sredstvima svoje vatrogasne jedinice prema procjenama ugroženosti od požara za svoje područje. Međutim, veliki šumski požari su izazov za državu i postojeća oprema nije dostatna niti se sa njom mogu gasiti isti i mi očekujemo značajnije pomake u Federaciji, jer je Vlada FBiH zadužila FUCZ da joj predloži kupovinu helikoptera ili air traktora za gašenje požara iz zraka. Njihovom nabavkom bi se efikasnije gasili šumski požari, čime bi se sačuvale naše šume i štete bi bile daleko manje od šumskih požara.
NR: Kakav je stepen spremnosti i obučenosti uposlenih?
ALIČIĆ: Mi svake godine usvajamo plan obuka za uposlene u KUCZ ZDK i Kantonalnog štaba CZ. Pored ovih obuka, kantonalne službe spašavanja imaju svoje redovne obuke i vježbe i to je već uhodano. Jako mnogo polažemo u edukaciju uposlenih, a ove godine smo se opredijelili da nivo znanja profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca podignemo na još veći nivo u saradnji sa lokalnim zajednicama, te smo planirali sredstva za stručnu literaturu i obuku vatrogasaca, a cilj nam je da svaki vatrogasac ima profesionalni priručnik koji će mu pomoći u obavljanju svojih zadataka. U tom kontekstu, u oktobru, u sklopu mjeseca zaštite od požara, organizovat ćemo takmičenje u znanju između vatrogasnih jedinica, sve sa ciljem podizanja nivo znanja između vatrogasnih jedinica u kantonu.
Podrška i saradnja
NR: Da li ste zadovoljni opredijeljenim sredstvima iz Budžeta ZDK?
ALIČIĆ: Od 2016. godine Vlada ZDK izdvaja značajna sredstva iz Budžeta za zaštitu ljudi i materijalnih dobara. Tako da i ova Vlada, na čelu sa premijerom Mirnesom Bašićem, prati taj trend, što nam omogućava da u potpunosti izvršimo naše zadatke i obaveze. Podrška naše Vlade nam mnogo znači, jer posao kojim se bavimo je pun nepredvidivih situacija na koje moramo mi biti uvjek spremni da odgovorimo.
NR: Kakvu saradnju imate sa lokalnim zajednicama i koliko je ona, zapravo, bitna?
ALIČIĆ: Za sada postoji zadovoljavajuća sinergija između nas, tako da saradnja uopšte nije upitna. Jednostavno, nemoguće je ovaj posao obaviti dobro bez dobre saradnje svih nivoa vlasti, od lokalne do državne. Lokalne zajednice znaju da u nama i u federalnoj razini imaju uvjek potrebnu pomoć i podršku i da se mogu pouzdati u svakoj situaciji. Posljednje dvije potrage za nestalim osobama u rijeci Bosni su pokazale da zaista postoji izuzetna koordinacija od lokalnog do federalnog nivoa i da se ta subordinacija maksimalno poštuje.
