Muslimani u BiH, kao i širom svijeta, u utorak, 20. jula, dočekuju Kurban-bajram. Najznačajniji islamski praznik povod je za razgovor sa mr. Fuadom ef. Omerbašićem, glavnim imamom Medžlisa Islamske zajednice Tešanj, sa kojim smo razgovarali o važnosti i značaju Kurban-bajrama, međuljudskim odnosima i bajramskim običajima.
NR: U čemu se ogleda važnost i značaj Kurban-bajrama, jednog od najvažnijih islamskih praznika?
OMERBAŠIĆ: Prije svega, želim da iskažem zahvalnost redakciji za ustupljeni prostor u kome je mojoj riječi pružena prilika da postane naša riječ. Za kurban-bajramske dane kaže se da su jedni od važnijih mubarek dana kod muslimana. Oni sa sobom nose važne poruke koje treba pažljivo saslušati i dobro razumjeti. To su dani koji nas podsjećaju na Božije poslanike i događaje iz njihovog života, koji su dobrano odredili historiju čovječanstva i sudbinu ljudskog roda po kojoj spas na Dunjaluku i na Ahiretu treba tražiti u sebi i svojim dobrim djelima, a konačni sud treba prepustiti Božijoj milosti i pravdi, jer Bog sve vidi i zna.
Dijeljenje bajramske radosti s drugima
NR: Jedan od propisa Kurban-bajrama je dijeljenje, ali ne samo kurbanskog mesa, nego i radosti koju osjećamo. Da li smo svjesni značaja Bajrama i da li smo zaspostavili međuljudske odnose?
OMERBAŠIĆ: Za Kurban-bajram vezana je dužnost klanja kurbana. Kurbansko meso se u principu dijeli na tri dijela. Otuda kurban-bajramski dani jesu i dani brige o onima koji su potrebni, nemoćni, siromašni, koji očekuju našu pažnju. Ovim činom se pokazuje da kurban-bajramski dani imaju višedimenzionalno značenje. Bajramski dani nikog ne ostavljaju ravnodušnim. Možda se baš u kurban-bajramskim danima osjeti jedna od najdragocjenijih vrijednosti Bosne i Hercegovine, a to je dobar komšiluk. Zato ojačani bajramskim ozračjem, muslimani i nakon bajrama nastoje graditi i čuvati nešto što se na ovim prostorima naziva bosanski duh, koji povezuje muslimane i sa svim drugim ljudima (narodima).
NR: U jednoj svojoj hutbi ste kazali „da su vjera i činjenje dobrih dijela uvijek bili važan činilac u kreiranju povijesti“. Šta to, zapravo, znači?
OMERBAŠIĆ: Povijesno gledajući, postoje ljudi koji grade ali i oni koji razgrađuju. Tajna uspjeha na ovom svijetu onih koji grade, koji kreiraju sadašnjost kao mjesto i vrijeme dobra, je iskrena vjera, dobra djela i međusobno pomaganje u dobru. Tim principom pokazat ćemo sebi a i drugima da smo vrijedni poštovanja i da zaslužujemo život dostojan čovjeka, na ovom prolaznom svijetu.
NR: Razlikuju li se današnji bajramski običaji, odnosno način obilježavnja Kurban-bajrama, od onih koje su nekada muslimani na našem području praktikovali?
OMERBAŠIĆ: Muhammed a.s. je jedne prilike rekao: „Uljepšajte vaše bajramske dane…“ Ovom porukom praktično je definisan način obilježavana bajramskih dana. Nažalost, svjedoci smo da obilježavane bajramskih dana u posljedne vrijeme dobija sasvim druge obrise, gdje umjesto ulješavanja imamo skrnavljenje bajramskih vrijednosti kroz grijeh. Grijeh, haram (alkohol, kocka,droga) se sve više uvlače u naše porodice, u naše džemate kao opaka bolest kaja razara porodične i džematske vrijednosti. Zbog toga nemamo pravo reći to se nas ne tiče. To se nas itekako tiče, jer to su poroci koji se naročito šire među omladinom koja, nažalost, u svojoj naivnosti posrće pred izazovima grijeha, harama i vlastite štete. Naša je obaveza da pravimo ambijent u porodici i džematu da naša djeca, naša omladina mogu osjetiti i kušati radost života u halalu te puninu bajramske radosti.
U MIZ Tešanj bajram-namaz će se klanjati u 37 džamija
NR: Pandemija koronavirusa je i ove godine onemogućila vjernicima obavljanje pete islamske dužnosti-hadža. Šta poručujete onima koji su imali namjeru ići na hadž?
OMERBAŠIĆ: I ove godine, zbog pandemije koronavirusa, ima onih kojima će biti uskraćeno da budu Allahovi gosti. Zato se dužnost izvršenja hadža ne ostavlja za neko drugo vrijeme. Pandemija koronavirusa je dobar pokazatelj da niko ne zna hoće li imat priliku za to drugo vrijeme. Stariji bi govorili da i prije hadža treba da budemo hadžije. Zato kroz hadžske obrede; tavaf, saj, džemreta,… koji su univerzalnog karaktera, imamo priliku da spoznamo sve izazove zemaljskog života bez obzira na mjesto boravka. Kroz te obrede praktično provjeravamo svoje stavove prema sebi, porodici, društvenoj zajednici, bez obzira na vrijeme i prostor.
NR: Kada će se klanjati bajram-namaz i gdje će biti upriličena centralna svečanost u povodu Kurban – bajrama na nivou Medžlisa IZ-e Tešanj?
OMERBAŠIĆ: Prema kalendaru Rijaseta IZ u Bosni i Hercegovini, prvi dan Kurban-bajrama je u utorak, 20.7.2021. god. Na području Medžlisa Islamske zajednice Tešanj, bajram-namaz će se klanjati u 37 džamija. Centralna svečanost biće upriličena u Čarši džamiji koja zauzima značajno mjesto u artikulaciji vjerskog života muslimana Tešnja. I ovogodišnje kurban-bajramske dane obilježiće prikupljanje kurbanskog mesa za rehabilitacioni centar EMMAUS Duje Doboj Istok i zbrinjavanje kurbanskih kožica.
