Zeničku rezoluciju 26. maja 1942. godine donijelo je 27 uglednih muslimanskih intelektualaca koji su tada Rome proglasili muslimanima kako bi spriječili njihovo odvođenje iz Zenice, ali i cijele Bosne i Hercegovine u logor Jasenovac gdje bi kao i Romi iz Hrvatske bili osuđeni na sigurnu smrt. Potpisom Zeničke rezolucije i aktivnostima koje su uslijedile nakon toga, romska etnička skupina u BiH, djelomično je spašena od progona fašista u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. U povodu obilježavanja 82. godišnjice ove rezolucije, jučer je (ponedjeljak, 27. maj) svečano otkrivena spomen-ploča na platou Islamskog centra Sultan Ahmed u Zenici.
Profesorica doktorica Senija Milišić, doktorica historijskih nauka, govorila je okupljenim zvanicama o historijskom značaju Zeničke rezolucije. Muftija zenički dr. hfz. Mevludin ef. Dizdarević kazao je da je Zenička rezolucija je potpisana u vihoru Drugog svjetskog rata u situaciji kada je ljudski život bio bezvrijedan, a osobito onih grupacija koji su stavljene van zakona, a to su prevashodno bili Jevreji i Romi.
– Zenička rezolucija je dokument u kojem su bh. a osobito zenički muslimani stali u zaštitu te najugroženije populacije i pokušali zaštititi njihov životni integritet i biološku supstancu. To su bile naše komšije i prijatelji, ali je želja bila da im stanemo u zaštitu i pomognemo onoliko koliko je u našoj mogućnosti. Stoga, Zenička rezolucija nudi vrijednosti, brige za nemoćne, za nezaštićene, izraz građanske hrabrosti i to su činjenice koje treba istaknuti kao vrijednosti za 21. stoljeće -kazao je, između ostalog, Dizdarević.
Nakon obraćanja uslijedilo je otkrivanje spomen-ploče na kojoj je ispisano: Kao izraz najviših vjerskih i antifašističkih osjećanja u zgradi Sultan Ahmedove džamije medrese, 27 uglednih zeničkih Bošnjaka potpisali su Zeničku rezoluciju 26. maja 1942. godine. Bio je to čin građanske hrabrosti kojim su spašeni životi mnogih Roma u Bosni i Hercegovini.
