Dan planete Zemlje ustanovljen je 1970. godine u SAD-u, a širom svijeta se obilježava od 1992. godine. Međunarodni Dan planete Zemlje obilježava se u više od 150 zemalja s ciljem da svjetska populacija postane svjesna svoje odgovornosti prema planeti na kojoj živi. Ovogodišnji moto obilježavanja 22. aprila – Dana planete zemlje je „Restore Our Earth“ (Obnovimo našu Zemlju).
Čovjek je zagadio vodu, zrak, tlo…
Ovaj dan je i povod mnogobrojnim organizacijama, institucijama i pojedincima, da poduzmu konkretnu akciju, te zaštite Zemlju i sve prirodne resurse. Svakako da samo jedan dan nije dovoljan za dobrobit planete Zemlje. Svakodnevno se plasiraju informacije o ugroženosti naše planete, te koliko je loše tretirana od strane svojih stanovnika. Čovjek je zagadio vodu, zrak, tlo. Okeani se pune plastikom i postaju kiseliji. Ekstremne vrućine, šumski požari i poplave, kao i rekordna sezona atlantskih uragana, pogodili su milone ljudi.
Mnogo je načina kako pozitivno utjecati na sebe i planetu Zemlju. Jednostavno, prošetajte prirodom i cijenite ono što imamo, posadite drvo ili cvijet, pokupite odbačenu bocu, plastičnu kesu, iako možda nije vaša, i odložite je u određeno mjesto za otpad.
Njegujmo planetu Zemlju za buduće generacije.
Otpad i postupanje s otpadom prepoznati su kao jedan od ključnih problema današnjeg društva. Na razne načine se može pridonijeti rješavanju problema otpada i očuvanju prirodnih resursa. Kako uvijek postoji način da se riješi problem, tako bi se i prilagođavanjem postojećih industrijskih postrojenja evropskim standardima i korištenjem novih tehnologija, manje zagađivao zrak koji udišemo. Također, smanjenjem potrošnje energije i korištenjem obnovljivih izvora energije uticalo bi se na smanjenje ispuštanja štetnih gasova u vazduh, te smanjenje potrošnje fosilnih goriva.
Ukoliko ljudi ne budu obraćali više pažnje na očuvanje okoline, po tvrdnji naučnika, planeta Zemlja će ubrzo postati nepristupačna za život.
Važnost biološke raznolikosti za ljude
Biološka raznolikost, ističu stručnjaci, igra važnu ulogu u načinu na koji ekosistem funkcionira, te u mnogim dobrima koje pruža, poput kruženja hranjivih tvari i vode, formiranja i održanja tla, otpornosti prema invazivnim vrstama, oprašivanju biljaka, regulaciji klime, kao i kontroli štetočina i onečišćenju ekosistem. Zabrinutost o zdravstvenim posljedicama gubitka i promjene biološke raznolikosti sve je veća. Povećana proizvodnja hrane kroz navodnjavanje, upotrebu gnojiva, zaštitu bilja (pesticidi) utječu na biološku raznolikost, i na taj način utječu na globalnu uhranjenost i ljudsko zdravlje. Glavni uzrok gubitka biološke raznolikosti može se pripisati utjecaju čovjeka na svjetski ekositem. Ustvari, ljudi su svojim djelovanjem promijenili cijeli okoliš, iskorištavajući tako izravno sve vrste.
Kako bismo osigurali kvalitetan život za buduće generacije, neophodno je misliti o osiguravanju održive budućnosti planete Zemlje. Postali smo sami sebi najveća prijetnja, ali još nije kasno da se suočimo sa svim problemima koje smo sami stvorili i to samo ako djelujemo sada.
MINISTARSTVO ZA PROSTORNO UREĐENJE, PROMET I KOMUNIKACIJE
I ZAŠTITU OKOLIŠA ZDK
