Izloženost modernoj tehnologiji od najranije dobi djeteta sa sobom nosi višestruke posljedice. U današnje vrijeme napredne tehnologije, uprkos brojim upozorenjima stručnjaka kako ekrani nisu dobri za bebe i malu djeci, sve više mališana provodi sate gledajući crtiće i igrajući videoigre. “Vjerovatno se svaki roditelj zapitao s koliko godina djeca mogu početi koristiti mobilne uređaje i koliko vremena dnevno mogu provesti gledajući televiziju, pravilo SZO-a i njihova poruka roditeljima je što manje, to je bolje”, kaže Nedžada Hrusto, diplomirani logoped-surdoaudiolog. Istraživanja su pokazala da prerano korištenje ovih uređaja prije nego progovore uzrokuje pojavu da dijete prije nauči strani jezik, što za posljedicu ima poteškoće s usvajanjem maternjeg jezika. “Sve manje vremena djeca provode napolju u igri sa drugarima. Pa tako umjesto da sa drugarima trče, smišljaju nove igre i savladavaju prepreke, oni sjede za ekranom. Fina i gruba motorika, za koje je dokazano da su usko povezane sa razvojem govora, su svedene na minimum. Osim toga djeca koja previše vremena provode za ekranom, u nedostatku istih ne znaju šta će sami sa sobom, ne znaju kako da se zaigraju ili da stupe u kontakt sa drugom djecom što dovodi do socijalne izolacije. Javlja se i kašnjenje u razvoju govora, jer djeca ne stupaju u komunikaciju sa odraslima ili svojim vršnjacima”, ističe Hrusto te dodaje da je najznačajniji period u procesu razvoja govora između prve i pete godine života kao i da u razvoju govora veliku ulogu igra okruženje u kojem dijete raste te govor kojem je stalno izložen. Prema njenim riječima, najznačajniju ulogu u procesu razvoja govora ima porodica, a najbolji uzor su roditelji. Stoga je veoma važno znati kako osigurati adekvatne uslove za razvoj govora kako bi se na vrijeme spriječila pojava govorno-jezičkih poremećaja.