Pregovori oko Kolektivnog ugovora za oblast osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja ZDK su trajali duži vremenski period, otprilike oko godinu dana, a isti je, zahvaljujući kvalitetnom socijalnom dijalogu koji se temelji na principima međusobnog uvažavanja i povjerenja, potpisan proteklog ponedjeljka. „To pokazuje ozbiljnost kojom smo pristupili prilikom zaključivanja Kolektivnog ugovora. U većini slučajeva, ovaj Kolektivni ugovor se naslanja na prethodni, koji je bio vrlo uspješno proveden, bez ikakvih problema u primjeni“, kaže Selvedin Šatorović, predsjednik Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja ZDK. Novi Kolektivni ugovor primijenjivat će se od 01.09.2020. do 31.08.2022. godine, a jedna od značajnijih odredbi jeste da će roditelji djece sa poteškoćama u razvoju, zaposleni u obrazovnim institucijama u ZDK, moći raditi polovinu radnog vremena.. „Napravili smo jedan dodatak u Kolektivnom ugovoru, na koji smo ponosni, kako predstavnici sindikata, tako i predstavnici Vlade. Omogućili smo kolegicama i kolegama koji imaju djecu sa posebnim potrebama, odnosno djecu sa invaliditetom od 90 % i više da mogu koristiti pravo da rade polovinu radnog vremena, a da za taj svoj rad dobijaju puni iznos plate i naknada. Na taj način smo željeli da im, koliko-toliko, pomognemo u njihovoj borbi, odnosno svakodnevnim naporima da toj djeci pruže sve ono što im treba. Moram istaći da nije bilo nikakvog problematiziranja ove situacije, te smo htjeli poručiti da Kolektivni ugovor nije samo pitanje plata i naknada, nego da sa sobom nosi i neke druge aspekte života. Zato smo se i odlučili napraviti ovakav iskorak, po mom mišljenju prvi u cijeloj BiH“, kaže Šatorović, dodajući da ovaj Kolektivni ugovor valorizira sve ono što su prosvjetni radnici u proteklih osam mjeseci ponudili učenicima, radeći ne četiri, ne osam, nego čak i 16 sati dnevno, zajedno sa učenicima, odnosno roditeljima. „Prosvjetni radnici su se na vrlo jednostavan i brz način prilagodili nekom novom sistemu rada, koristeći vlastite resurse i ne pitajući da li trebaju to raditi ili ne. Raditi u prosvjeti predstavlja, u suštini, ljubav prema tom poslu. U prosvjeti se jako teško neko može obogatit. Ovi elementi Kolektivnog ugovora su, u ovom trenutku, mogući i izvodljivi, te će, nadam se, biti provedeni na obostrano zadovoljstvo“, zaključuje Šatorović.
