Prema Informaciji o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji zdravstva na području Zeničko-dobojskog kantona u 2021. godini, a koju je sačinio Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, pandemija covid-19 zauzela je primarno mjesto tokom 2021. godine. Nakon toga slijedi mentalno zdravlje koje je dodatno bilo ugroženo epidemiološkim mjerama pridržavanja socijalne distance i izolirajućim oblicima života i rada. Ipak, kardiovaskularne i maligne bolesti i dalje ostaju odgovorne za većinu prijevremenih smrti i narušenu kvalitetu života.
Bolesti srca i krvnih sudova vodeći uzrok smrti
Vodeće bolesti zbog kojih je nastupila smrt u toku 2021. godine su bolesti srca i krvnih sudova sa 41% učešća, infektivne bolesti sa 24% zatim slijede maligne bolesti 17%. Među kardiovaskularnim bolestima najčešće se javlja srčana slabost, akutni srčani udar i moždani udar. Kod malignih bolesti najčešće se javljao malignom pluća, maligni tumor želuca, maligni tumor jetre, te maligni tumor dojke. Kod infektivnih bolesti najčešći uzrok je bio covid-19. Vodeće mentalno oboljenje u toku 2021. godine su anksiozni poremećaji od kojih je bolovalo 2.723 osobe, potom slijede depresija te neurotski poremećaji.
Rano otkrivanje karcinoma grlića materice, dojke, prostate i debelog crijeva bi trebali biti prioriteti u ranom otkrivanju maligniteta dok se prevencija nasilnih smrti se može postići ranim prepoznavanjem psihičkih poremećaja.
Najzastupljenija oboljenja u gradovima/općinama u ZDK
Najzastupljenija oboljenja u gradovima/općinama na području Zeničko-dobojskog kantona u 2021. godini jesu: oboljenja cirkulatornog sistema, oboljenja respiratornog sistema,bolesti koštanomišićnog sistema, endokrina i metabolička oboljenja, oboljenja genitourinarnog sistema, oboljenja digestivnog sistema, oboljena oka, infektivne bolesti, te mentalne bolesti.
Prijedlozi za poboljšanje stanja
Da bi se stanje u zdravstvu, a time i zdravstveno stanje stanovništva poboljšalo, kako se navodi u Informaciji, potrebno je unaprijediti sistemske promjene u organiziranju, funkcioniranju i finansiranju zdravstvene zaštite. Specifičnim programima promocije zdravlja potrebno je trajno raditi na podizanju zdravstvene pismenosti populacije, prevenciji bolesti i promociji zdravlja u zajednici, te pronalasku načina da se stanovništvu, bez obzira na radni status, obezbijedi osnovna zdravstvena zaštita. Uvođenje screeninga i nadzora nad hroničnim nezaraznim bolestima će doprinijeti, u dugoročnom razdoblju, smanjenom broju oboljelih i manjim brojem komplikacija kod već oboljelih.
