Svake srijede, pa tako i ove posljednje, članovi Udruženja pčelara Maglaj okupili su se u svojim prostorijama u starom gradu. Naravno, najviše bude riječi o zdravstvenom stanju pčela, prinosima u košnicama, kakve su paše, hoće li i koliko niske temperature i snijeg u aprilu uticati na prinose, kako je proteklo rojenje itd.
Bagrem je glavna paša
Udruženje pčelara Maglaj broji blizu 60 članova, a procjenjuje se da na području maglajske općine registrovani pčelari imaju od 2.200 do 2.300 košnica. Maglajski pčelari će 2022. godinu pamtiti po dobru jer su mnogi vrcali od 20 do 25 kilograma meda po košnici. Prošla je, tvrde, za mnoge bila jako loša. „Trenutno smo zadovoljni unosom, vidjećemo kako će biti u nastavku sezone“, priča nam Muhidin Zukić, predsjednik Udruženja pčelara Maglaj i nastavlja: „Naša glavna paša je bagrem, lipe i nema puno na našem području, ali koliko je i ima nadamo se da će povećati unos u košnice. Jednom pčelinjem društvu za biološki opstanak tokom godine treba oko 160 kilograma meda, a nama ako šta ostane. Trebamo se i sa time suočiti“. Stalna borba je i protiv pčelinjih bolesti, varoe i američke kuge, protiv koje još uvijek nema adekvatnog lijeka. Ima i neodgovornih pčelara, priča nam Zukić, i podsjeća da je prije nekoliko godina na području Donjeg Rakovca pronađeno nekoliko zaraženih košnica, koje su tek tako ostavljene bez adekvatnog tretmana i kao izvor zaraze.
Velike promjene u prirodi
„Prošle godine nisam izvadio ni kilogram meda, a prije dvije godine izvrcao sam tonu i po sa 60 društava. Iz zime su pčele kod većine pčelara izašle zdrave, na svu sreću i mali su gubici. Sigurno je da se na ovu godinu nećemo moći požaliti. Kakvo god da je vrijeme bilo posebno u aprilu, ova godina će biti bolja nego prošla. Ja očekujem od 5 do 10 kilograma meda po košnici“, ispričao nam je Sabahudin Muhić, član Udruženja, pčelar blizu tri decenije. Isak Hadžišehić u svom pčelinjaku ima 30 društava i, kako nam priča, pčele su iz zime izašle dosta jake, što opet zavisi samo od brige pčelara. „Svjedoci smo velikih promjena u prirodi, a proljeće je ove godine uranilo barem mjesec dana. Voće je ranije probeharalo, uranio je i bagrem. Nažalost, bilo je mraza, a nama pčelarima bagrem je osnovna paša. Ipak, pčele su uspjele nešto iskoristiti, ali moglo je biti i dosta bolje“, ispričao nam je Hadžišehić.
