Nakon što je Hidrometeorološki zavod FBiH izdao upozorenje da bi moglo doći do izljevanja rijeka iz svojih korita u periodu od 26. do 29.03.2025.godine, u općinskim i gradskim službama civilne zaštite, kao i u Kantonalnoj upravi civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona izvršene su određene pripremne radnje sa ciljem spašavanja ljudi i materijalnih dobara i ublažavanja posljedica od mogućih poplava. Sve službe u općinama i gradovima, kao i kantonalne službe spašavanja su stavljene u pripravnost.
Doboj Jug najviše pogođen poplavama
„Padavine u noći 26. na 27. mart su podigle nivo rijeka 1. i 2. kategorije u Zeničko-dobojskom kantonu do razine izljevanja iz svojih korita. U svim općinama i gradovima na prostoru Zeničko-dobojskog kantona padavine su izazvale manje ili veće probleme. Zbog izljevanja rijeke Bosne prekinuta je bila putna komunikacija na regionalnom putu Maglaj – Zavidovići te Makljenovac – Doboj u općini Usora. Na mnogim neuralgičnim tačkama, gdje su nadvožnjaci, došlo je do djelimične ili potpune obustave saobraćaja. Tako da se saobraćaj odvijao otežano ili alternativnim pravcima. U popodnevnim satima 27.03. (četvrtak) nivo rijeke Bosne je počeo blago da opada i da stagnira duž cijelog svog toka od Viskog do Maglaja, ali je istovremeno počeo da raste nivo rijeke Usore tako da je u noći 27.03. dostigao kritičnu tačku izljevanja u mjestu Tešanjka“, kaže Džavid Aličić, direktor Kantonalne uprave civilne zaštite ZDK.

Klizište kod Visokog

Općina Olovo donijela Odluku o proglašenju prvog stepena odbrane od poplava. Općina Olovo je radi predostrožnosti, dokumentaciju i opremu iz prizemlja zgrade izmjestila na prvi sprat, a evakuisana je i jedna porodica, dok je oko kuće sačinjen nasip.

 

Mirnes Bajtarević, načelnik općine Kakanj, na prijedlog Općinskog štaba Civilne zaštite, donio je Odluku o proglašenju stanja prirodne nesreće. Profesionalna vatrogasna jedinica Kakanj i pripadnici civilne zaštite u Kaknju su tokom noći u četvrtak i petak vršili su obilazak terena, a rijeka Bosna se na pojedinim mjestima izlila. Mehanizacija je bila na terenu te po potrebi intervenirala, a povremeno je dolazilo do prekida saobraćaja u pojedinim ulicama.
Premijer Zeničko-Dobojskog kantona Nezir Pivić sa ministrima Jasminom Čajićem i Adnanom Šabanijem te direktorom KU CZ ZDK Džavidom Aličićem obišao je područje Doboj Juga koje je najviše pogođeno poplavama u ovom kantonu. Na ušću rijeke Usore u rijeku Bosnu dočekao ih je općinski načelnik Mirnes Tukić i upoznao sa situacijom. Premijer Nezir Pivić je tom prilikom istakao da su ekipe na terenu, a mehanizacija u pripravnosti kao i da, zajedno sa komandantom i direktorom civilne zaštite, prate stanje te da će se, ako bude potrebno, brzo reagovati. Načelnik Općine Doboj Jug Mirnes Tukić kazao da poduzimaju sve što je u njihovoj moći da spriječe širenje vala koji je ušao u industrijsku i stambenu zonu općine.

Usora se, ističe Aličić, izlila na nekoliko mjesta duž svog toka, a najveće probleme je napravila u općini Doboj Jug, gdje je poplavila oko 40 hektara poljoprivrednog zemljišta sa tendencijom da ugrozi naseljeno mjesto u Matuzićima – Novo Naselje. „Civilna zaštita općine Doboj Jug je dva dana neprekidno dežurala i poduzimala određene radnje zajedno sa civilnim stanovništvom da se spriječi prodiranje vode u stambene objekte. Obezbjeđene su pumpe velikog kapaciteta koje su prebacivale vodu preko novourađenog nasipa,a u jednom dijelu se uradila i dodatna obaloutvrda sa ciljem da se spreči eventualno prodiranje vode u stambene objekte. U toku dana 28.03. (petak) došlo je do blagog opadanja nivoa rijeke Usore tako da je spriječeno uljevanje vode u stambene objekte. Urađeni nasip je spriječio da ovaj put voda poplavi stambene objekte u općini Doboj Jug, ali s obzirom da lijeva obala rijeke Usore nema obaloutvrdu došlo je do većeg izljevanja vode u Makljenovcu ugrozivši regionalni put Makljenovac – Doboj. Voda je u potunosti poplavila stadion sa infrastrukturom i veliki dio poljoprivrednog zemljišta“, ističe Aličić.

Zbog starih/novih problema sa zečepljenjem podvožnjaka na ulazu u naselju Blatuša, odnosno sjevernim ulazom u Zenicu, iz pravca Doboja (petlja Blatuša), u taj grad se iz oba pravca sa magistralnog puta M-17 ulazilo iz naselja Radakovo.

Prijavljeni odroni i klizišta
Kao prateća posljedica obilnih padavina su odroni i klizišta. Tako je i ovaj put, prema riječima Aličića, prijavljeno na desetine odrona i klizišta, koja su na dosta mjesta ugrozila putne komunikacije usporivši saobraćaj. Ekipe na terenu rade na sanaciji istih sa ciljem da se uspostavi neometano odovijanje saobraćaja. „Možemo biti zadovoljni sa činjenicom da nije došlo do većih poplava i izljevanja vode u stambene i poslovne objekte te s obzirom da se najavljuju padavine i u narednom periodu, moramo maksimalno pratiti stanje padavina i ponašanje vodotoka radi pravovremenog djelovanja“, poručio je Aličić.

Aktivirala se klizišta u Visokom i Zenici

Zenica, Ljubetovo

U visočkom naselju Plaholje, uslijed obilnih kiša, a koje se nalazi u Mjesnoj zajednici Goduša, aktiviralo se klizište koje je zaprijetilo najmanje jednom stambenom objektu na tom području. Tim povodom, u obratili su se iz Službe civilne zaštite Visoko, kazavši da su, po dojavi predsjednika MZ Goduša, izašli na teren i angažovali geologa. Geološka analiza, ističu, pokazala je da se radi o velikom i aktivnom klizištu. Prema mišljenju stručnjaka, trenutno nije dozvoljeno korištenje mehanizacije dok se tlo ne osuši jer bi bilo kakva intervencija mogla pogoršati stanje. Također, utvrđeno je da se sa vrha brda slijeva podzemna voda, a da su u prethodnom periodu sa tog područja posječena sva stabla, što je dodatno destabiliziralo tlo. Tokom sedmice očekuje se zvaničan nalaz geologa, koji će dati smjernice o daljnjim koracima i mogućim rješenjima.
U Zenici je, također, došlo do aktiviranja klizišta. Naime, u naselju Ljubetovo kod Vranduka odronio se dio zemlje koji je blokirao cestu u ovom selu. S obzirom da se mještani Ljubetova još uvijek oporavljaju od zemljotresa koji je pogodio ovo selo protekle godine, klizište im donosi novu brigu.

POVEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA