U zeničkom hotelu Dubrovnik proteklog četvrtka održan je 9. Međunarodni salon vina i gastronomije „Vinozeus“. Salon predstavlja nastavak misije na promociji konzumacije vina, koju uspješno provode već 23 godine u objektima: restoran Dubrovnik, hotel Dubrovnik, restoran Trubadur i vinoteka Barrique. Kako ističu organizatori, cilj im je unapređenje i podizanje „vinske kulture“ u okruženju, tačnije na prostoru centralne Bosne obzirom da slične manifestacije ovog tipa ne postoje u ovoj regiji.
Više od 150 etiketa vrhunskih vina
Na Salonu su učestvovale ukupno 24 vinarije, od kojih je devet vinarija po prvi put u Zenici. Po prvi put su bili vinarije: „Pevac“, „Pajić“, „Škegro“, „Vera“, „Fazan“, „Guštin“, „Adora“, „Saints Hills“ i vinarija iz Portugala „Casa Santos“. Naravno, tu su bile i vinarije koje su učesnici od prvog „Vinozeusa“: „Begić“, „Buntić“, „Vukoje“, „Plantaže 13. jul“, „Hercegovina Produkt“, „Povratak“ i „Tolj“.
„Vinozeus“ je zvanično otvorila voditeljica prodaje Rahela Dervišević koja je istakla zadovoljstvo i sreću zbog broja izlagača.
– Ovo je prilika da naši gosti, konzumenti, posjetitelji Sajma uz ostale ugostitelje upoznaju nove vinarije koje će nadam se ovdje doživjeti veliki procvat. U početku Sajma nadali smo se da ćemo kod sugrađana pobuditi želju za vinom i da će na Sajmu moći ne samo konzumirati vino, nego i educirati se o vinu. Krug na „Vinozeusu“ nije zaokružen ako nema gastro izlagača. Na ovom sajmu se predstavilo njih deset. Neki od njih su naši stalni izlagači koji se svake godine rado odazovu, a ove godine imamo tri nova izlagača što nam je drago i moram napomenuti da je sve veća zainteresovanost izlagača za naš sajam -kazala je, između ostalog, Rahela.
Voditelj restorana „Dubrovnik“ Ejub Dervišević dodao je da se ove godine na sajmu nalazi više od 150 etiketa vrhunskih vina, tako da su gosti imali priliku da stvarno kušaju vrhunska vina iz svih regiona bivše Jugoslavije, osim Makedonije, kao i jedne vinarije iz Portugala.
– Ponuda je više nego dobra, a iz Bosne i Hercegovine imamo 12 vinarija, od kojih su četiri iz bosanskih, dok su ostali izlagači iz hercegovačkih vinarija. Posjetom smo također izuzetno zadovoljni, jer su to naši stalni gosti koje većinom pozivamo na pozivnice. Mi smo kao organizatori prezadovoljni kako brojem izlagača tako i brojem posjetilaca. Izgleda da ćemo morati razmišljati o većem prostoru za narednu godinu ukoliko nastavimo ovim tempom da širimo sajam. Svi koji su se najavili su se odazvali i moram reći da u isto vrijeme ima još nekoliko sajmova što je utjecalo na neke izlagače, ali mi smo prezadovoljni brojem izlagača. Imamo devet novih izlagača tako da smo sajam osvježili s novim vinarijama -kazao je Ejub.
Riječ predstavnika vinarija
Proizvoditi vino je isto kao proizvoditi vrhunsko jelo, ako to ne volite i ako niste spremni puno raditi i učiti i koristiti nove tehnike nemate šanse, kazao je, između ostalog, Branimir Begić iz Vinarije „Begić“ koja se nalazi u selu Prolog kod Ljubuškog te ima tradiciju proizvodnje vina dužu od 100 godina.
– Na zeničkom Salonu smo od samog početka i „Vinozeus“ iskreno smatramo jednim od najbolje organiziranih vinskih festivala u našoj državi. Pradjed i djed su pravili vino za prijatelje i susjede, a 1998. otac kreće u svoj posao buteljirati vina. Svake godine se kupovala nova bačva, sadili novi vinogradi i sad je to ozbiljna vinarija koja proizvodi oko 50.000 butelja godišnje i imamo tendenciju širenja -kaže Branimir i dodaje da proizvode pet različitih etiketa vina od dvije sorte. Na kraju je dodao da je urod bio skoro 50 posto manji u cijeloj Hercegovini, ali ono što je sačuvano – barem kod njih, iznimne je kakvoće bilo grožđe, a samim time i vina.
Predstavnik Vinarije „Hercegovina Produkt“ iz Čitluka, Hamid Kurjaković istakao je da su bocu broj jedan vina „Exkluziv“ koje je birana, kasna berba otvorili na prvom „Vinozeusu“ u Zenici i od tad su stalni izlagač na ovom Salonu.
– Zadovoljstvo nam je što smo na „Vinozeusu“ od prvog održavanja, te što se kultura pijenja vina sve više širi u Zenici. Iako u posljednje vrijeme ugostiteljstvo „škripi“, pojedini vlasnici restorana bi trebali obučiti svoje uposlenike kako da na kvalitetniji način prezentiraju vina, slažu ih s restoranskom ponudom, kako pomoći gostu da izabere vrhunsko vino uz također vrhunsku hranu -istakao je Kurjaković te dodao da su njihova vina osvajala priznanja na svjetskim izložbama u Londonu, Parizu i drugim gradovima.
Prvi put na „Vinozeusu“ bila je Tanja Živković iz Prnjavora, predstavnica „Ukijeve čokoladne bajke“ i Vinarije „Fazan“, dvije male kompanije koje su se sastavile u jednu.
– Moram da naglasim da su naša vina organska od samog početka, od 2007. godine. „Ukijeva čokoladna bajka“ traje 10 godina i to je priča o jednom dječaku koji nosi rijetki De Gručijev sindrom. Rođen je 2011. godine a dvije godine kasnije, kao radna terapija nastaje ova čokoladna bajka koja je prerasla u malu kompaniju a Uroš je prvi dječak u BiH koji ima svoju vlastitu kompaniju i u budućnosti će biti finansijski obezbijeđen. Cilj nas kao roditelja je bio pokazati drugim roditeljima da i oni imaju pravo da budu vidljivi, priznati i da mogu pružiti nešto ovom društvu -kazala je Živković.
Gastrokutak
Uz vinarije, svoje delicije su predstavili izlagači u segmentu gastronomije, prije svega proizvođači domaćih sireva i suhomesnatih proizvoda. U gastro dijelu učestvovalo je 10 izlagača: „Pekara Ekmek“, „ZIM“, Prerada mesa „Haze“, Prerada mesa „Babić“, „Krajina Klas“, „Ukijeva čokoladna bajka“, „Stap Milk“, „Puđa“, „Mimoza Cake Boutique i Slastičarna Mimoza“. Oficijelna voda Salona i ovaj put je bila „Sarajevski Kiseljak“.