Odlukom Senata iz marta ove godine, prof.dr.sc. Jusuf Duraković izabran je za rektora Univerziteta u Zenici, a ove sedmice stupio je na dužnost. Duraković je osnovno i srednje obrazovanje završio je u Kaknju, a 1989. godine Metalurški fakultet u Zenici. Po završetku studija zaposlio se u preduzeće “Vatrostalna” d.d. Zenica, a 2000. godine zasniva stalni radni odnos na Fakultetu za metalurgiju i materijale. Magistrirao je 1999. godine, a 2006. odbranio je doktorsku disertaciju. Biran je u sva zvanja, od asistenta do redovnog profesora na Univerzitetu u Zenici. Trenutno je šef katedre i predaje više predmeta. S prof. Durakovićem razgovarali smo o planovima, vizijama i očekivanjima na poziciji rektora Univerziteta u Zenici.
NR: Kakvo stanje ste zatekli na Univerzitetu u Zenici i kakve su vaše vizije u smislu razvoja Univerziteta?
DURAKOVIĆ: Najprije želim naglasiti da sam dužnost rektora Univerziteta u Zenici preuzeo 12.07.2021. godine, tako da je teško dati potpun odgovor kakvo je trenutno stanje. Univerzitet u Zenici obavlja svoju djelatnost u smislu privođenja kraju nastavne godine, održavanja ispita, upisa novih studenata itd. Univerzitet je u prethodnom periodu, nažalost, bio opterećen sudskim procesima, što je narušilo njegov ugled. Ja se nadam da ćemo u narednom periodu tome stati u kraj i da ćemo raditi na afirmaciji Univerziteta u Zenici kako u BiH tako i šire.
Unaprijediti naučno-istraživački rad
Pretpostavka za uspješan razvoj Univerziteta jeste izmjena Zakona o visokom obrazovanju Zeničko-dobojskog kantona, čime bi se ovaj Zakon usaglasio sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju BiH, te bi se precizirale pojedine odredbe radi lakšeg funkcionisanja Univerziteta. Susrećemo se sa problemom smanjenja broja novih studenata što dugoročno može biti ozbiljan problem za Univerzitet. Naučno-istraživački rad na Univerzitetu nije na zadovoljavajućem nivou, čemu ćemo u budućnosti posvetiti posebnu pažnju. Pokušat ćemo ujediniti sve kadrovske potencijale i kompletnu opremu Univerziteta staviti na raspolaganje istraživačima. Također, određen broj fakulteta ima problem sa nedovoljnim prostorom za nesmetano održavanje nastavnog procesa. Prije svega mislim na Medicinski, Politehnički i Filozofski fakultet. Sve su to aktivnosti koje ću sa svojim prvim saradnicima raditi kako bismo stvorili bolje uslove za naše studente i zaposlenike.
NR: Završen je javni poziv za upis studenata prve godine fakulteta UNZE. Koliko se studenata prijavilo i za koje fakultete postoji najveći interes?
DURAKOVIĆ: Nemam tačne podatke o broju prijavljenih studenata ali mogu izraziti zadovoljstvo što ćemo vjerovatno ispuniti plan upisa na skoro svim fakultetima koji je na nivou prošlogodišnjeg upisa. I ove godine, najveći interes je pokazan za Medicinski i Politehnički fakultet.
Kompetencije kadrova
NR: I sami imate zavidno iskustvo u realnom sektoru. Koliko su studijski programi usklađeni s potrebama tržišta rada? Kakva je saradnja UNZE sa privredom i realnim sektorom u tom smislu?
DURAKOVIĆ: Naša misija na UNZE je da obrazujemo kadrove za realni i javni sektor i da se bavimo naučno-istraživačkim radom. Pratimo trendove na tržištu i prilagođavamo se potrebama tržišta rada kako bi naši diplomanti po završetku studija išli u preduzeća i ustanove, a ne na biroe za zapošljavanje. Mi na Univerzitetu ne možemo uticati gdje će se neko zaposliti, ali moramo obrazovati kadrove sa kompetencijama tako da budu prepoznati i prihvaćeni u društvu.
Univerzitet u Zenici ima saradnju sa realnim i javnim sektorom ali ona nije dovoljna. Potrebno je uspostaviti bolju komunikaciju sa javnim sektorom, realnim sektorom, privrednim komorama, udruženjima privrednika kako bi se i njihov glas čuo u smislu njihovih potreba za kadrovima. Potrebno je intenzivirati saradnju sa realnim i javnim sektorom, mada ona već postoji, kroz uključenost stručnjaka iz prakse u nastavni proces.
Prevaziđeni programi
NR: Je li tržište rada zadovoljno znanjima i kvalifikacijama koje studenti UNZE steknu tokom studija? Ima li tu prostora za poboljšanja?
DURAKOVIĆ: Mi na Univerzitetu kroz inoviranje NPP-a se trudimo da naši diplomanti dobiju kvalitetno obrazovanje, da steknu teorijska znanja i razviju praktične vještine za svoje zanimanje, a da li u tome uspijevamo treba provjeriti kod poslodavaca gdje rade. Moja iskustva iz realnog sektora za naše kadrove su pozitivna, mada bude i drugačijih mišljenja. Ja lično smatram da imamo prevaziđene nastavne planove i programe koji opterećuju studente teorijom. Zalagat ću se da se studentima omogući više praktične nastave kako bi bili spremni za samostalan rad i na taj način bolje prihvaćeni kod poslodavaca. Prostora za poboljšanja ima, samo je potrebno nedostatke identifikovati i u razgovoru sa institucijama to rješavati.
