Promocija knjige „Biti kadija u kršćanskom carstvu: rad i osoblje šerijatskih sudova u Bosni i Hercegovini 1878–1914 godine“ autorice dr. Hane Younis održana je protekle sedmice u Zenici, u organizaciji Udruženja „Baton“ Zenica i Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu.
Riječ je o knjizi koja tematizira pitanje kadija i šerijatskih sudova tokom vladavine Austro-Ugarske Monarhije u BiH. „Na ovoj knjizi sam radila punih sedam godina i, zapravo, su dokumetni koje sam našla u arhivi bili razlog zašto sam je napisala. Urađena je na izvornoj arhivskoj građi i pruža jednu, do sada, nepoznatu sliku života i rada osoblja šerijatskih sudova: kadija, dnevničara, vježbenika,… Govori o njihovim ovlastima, ko su oni, kako su se zapravo predstavnici šerijata uklopili u jednu kršćansku monarhiju“, kaže Younis.
Prema riječima dr. Sedada Bešlije, direktor Instituta za historiju UNSA, institucija kadije predstavljala je jedan od stubova Osmanske države iako je krajem osmanske epohe, pogotovo u austrougarskom periodu kada je bila upitanju BiH, funkcija kadije i šerijatskih sudova bila reducirana i ograničena samo na određena pitanja muslimanskog stanovništva. Tada su austrougarske vlasti, kako kaže Bešlija, činile sve kako bi ograničile značaj, moć i uticaj kadija tokom ovog perioda.
„Autorica piše o šerijatskim sudovima u BiH na prelomu između Osmanskog i Austrougraskog carstva koji su zabilježeni u fondovima različitih arhiva u BiH. Nažalost, jako malo je ostalo sačuvanih izvora o šerijatskim sudovima, a kojih je bilo 50-ak u tom vremenskom periodu. Na osnovu tih izvora sačinila je odličnu studiju iz kojih možemo vidjeti detaljniju i multiperspektivniju sliku austrougarskog perioda koja se ponekada isforsirano predstavlja u nekim „ružičastim bojama“. Ustvari, kroz život, djelovanje i poziciju kadija koji su bili jedna od najznačajnijih institucija u BiH se vidi način na koji se nova vlast ustvari odnosila prema ljudskim i građanskim pravima, pravnom sistemu koji je zatekla te, u konačnici, prema muslimanskom stanovništu u BiH obzirom da je austrougarska monarhija bila, prije svega, katolička monarhija“, ističe Bešlija te dodaje da su, bez obzira na odnos austrougarske vlasti, ipak postojali i djelovali šerijatski sudovi u ovom periodu koji će biti ukinuti tek 1946. godine dolaskom komunističke partije na vlast u BiH.