Vlada Federacije BiH okrenula je novi list i ozbiljno krenula u prestrukturiranje sedam rudnika koji od 2009. godine posluju u sastavu Koncerna Elektroprivrede BiH. Najznačajnije izmjene, proistekle iz izmjene statuta rudnika, izvršene su u organizaciji rudnika, upravljanju i rukovođenju istim. Usvajanjem statuta ukinuti su nadzorni odbori rudnika, transformirana je uprava društava tako da sada rudnikom rukovodi direktor umjesto višečlane Uprave rudnika.
Funkciju uprava društava vrše direktori rudnika i za svoj rad odgovaraju Upravi Vladajućeg društva, uz koordinaciju Pomoćnika generalnog direktora za zavisna i povezana društva i Prokuriste.
Promjena sistema upravljanja rudnicima preko prokurista prvi je korak na putu
konsolidovanja i stabilizacije poslovanja rudnika. Rudnik Zenica godinama grca u problemima, opterećen ogromnim dugovanjima i otežanim poslovanjem, a agoniju je dodatno produbila pandemija virusa Covid-19. O stanju u ovom rudniku, planovima i očekivanjima, uoči 21. decembra – Dana rudara, razgovarali smo sa savjetnikom generalnog direktora JP Elektroprivreda BiH i prokuristom Zavisnog društva Rudnik mrkog uglja Zenica, Seadom Spahićem.
Dugovanja 200 miliona KM
NR: Šta su bili najveći izazovi sa kojima su se suočavali u 2020. godini, koja je za privredu bila više nego teška?
SPAHIĆ: Oblast rudarstva se više godina nalazi u dubokoj krizi i polako svi postajemo svjesni da se nakon više od jednog stoljeća, vrijeme eksploatacije i upotrebe uglja u cijelom svijetu privodi kraju. RMU Zenica godinama posluje sa velikim finansijskim gubicima i godišnje generiše oko 20 mil. KM novih gubitaka. Ukupna dugovanja su narasla na gotovo 200 mil. KM i ovo preduzeće opstaje i nastavlja raditi samo iz razloga što povjerioci – država, uposlenici, dobavljači, iz njima znanih razloga ne poduzimaju zakonom predviđene mjere i ne pokrenu stečajni postupak.
Promjene u upravljanju
NR: Šta zapravo znači uvođenje prokure u upravljanju rudnicima u sastavu Koncerna “Elektroprivrede BiH”?
SPAHIĆ: Vlada FBiH i Elektroprivreda BiH su nakon dugogodišnje agonije u sektoru rudarstva odlučili poduzeti odlučnije mjere. Prvi korak koji je poduzet je pojednostavljenje upravljačkog mehanizma i omogućavanje Elektroprivredi BiH, kao vlasniku sedam rudnika, da konkretnim aktivnostima proba prestrukturirati rudnike i stanje dovede u koliko-toliko prihvatljive okvire. Uvođenje prokurista je novina na našim prostorima, ali ovaj oblik upravljačkog nadzora od strane vlasnika, prvenstveno u kompanijama koje se nađu u problemima, u tržišnim ekonomijama se odavno koristi. Iskustva koja imamo za sada su vrlo pozitivna. Nažalost, u RMU Zenica se nisu mogli postići efekti koji bi se mogli odraziti na povećanje proizvodnje, jer smo u pogonu Raspotočje upravo u aktivnostima premještanja mehanizovanog čela sa eksploatacionog ležišta koje je iscrpljeno. Planirali smo da do kraja godine završimo sve aktivnosti i normalnom proizvodnjom krenemo već u januaru.
NR: Kakav su uticaj ove promjene imale na primanja rudara i ostalih uposlenika RMU Zenica?
SPAHIĆ: Plaće rudara, za sada, nominalno nisu mijenjane osim što smo morali jedan dio uposlenika poslati na prinudni odmor zbog pomenutog premještanja mehanizovanog čela u Raspotočju. Poslovanje RMU Zenica je, nažalost, takvo da se već godinama ne uplaćuju doprinosi uposlenicima za PIO i zdravstvo (dugovanja samo po ovom osnovu veća su od 134 miliona KM), kao i određene naknade predviđene Kolektivnim ugovorom.
Novi interni akti
NR: Šta je naredni korak?
SPAHIĆ: U toku je veliki broj aktivnosti na prestrukturiranju svih sedam rudnika u sastavu Koncerna Elektroprivrede BiH, pa tako i RMU Zenica. Do kraja godine moramo donijeti nove interne akte, Pravilnik o radu, Pravilnik o organizaciji sa sistematizacijom, Pravilnik o zaštiti na radu i Plan poslovanja za period 2021-2023. godina. Nakon toga slijede operativne aktivnosti i provođenje reformskih mjera predviđenih tim aktima.
Višak radnika
NR: Kakvo je stanje po pitanju viška radnika, posebno u rudnicima Raspotočje i Stara jama? Hoće li biti otpuštanja radnika i ako hoće postoji li socijalni program zbrinjavanja randika?
SPAHIĆ: Broj uposlenih se jednostavno mora svesti u okvire koje omogućavaju minimalno normalno poslovanje. Stručne analize pokazuju da će se u prvoj fazi, koja podrazumijeva poslovanje bez vraćanja nagomilanih dugova, sadašnji broj uposlenih u RMU Zenica morati smanjiti za oko 400. Podrazumijeva se da se planirana racionalizacija odnosi prvenstveno na one uposlene koji ne rade direktno u proizvodnji, a to su administracija, invalidi, uposlenici koji se konstantno nalaze na bolovanju i slično.
Svi planovi za rješavanje tehnološkog viška u rudnicima se moraju provoditi prema Zakonu o radu FBiH. Stručni odjeli Elektroprivrede BiH već su napravili stručne analize o zakonskim okvirima i modelima rješavanja ovog problema i vrlo brzo će biti poznati modeli koji će nam biti na raspolaganju.
Ostatak teksta pročitajte u printanom izdanju Naše riječi
