JU Muzej grada Zenice radi na realizaciji tri međunarodna projekta: arheološka istraživanja na lokalitetu Kopilo, „Poruke iz prošlosti“ (o stećcima) i „Modeliranje naslijeđa“. Uz pomenute projekte realiziraju i domaće, između ostalih, izložbu bh. stripa „Stope u vremenu“ i izložbe „Zenica na starim razglednicama“, Magični svijet Ilira, „50 godina Ragbi kluba Čelik“, „30 godina građanskog aktivizma“, nastojeći zadovoljiti raznolike potrebe sugrađana i gostiju izvan Zenice. Tokom 2022. godine (su)organizirali su 150 promotivnih programa i radionica, od čega 11 međunarodnih. Programe muzeja u dva objekta, posjetilo je, u glavnoj zgradi 6.710 a u tvrđavi Vranduk 1.100 osoba. Muzejske radionice angažirale su oko 560 učesnica/ka. Takođe bilježe 3.422 redovnih posjetilaca/teljki u glavnoj zgradi i 4.632 u tvrđavi Vranduk, tj. uz prodane karte. Svi pokazatelji ukazuju da se po pitanju posjete vraćaju na staro, tj. na period u radu uoči pandemije.
– Obavljamo istraživanja o urbanističkom razvoju Zenice, antičkoj proizvodnji stakla, ženama u bh. arheologiji, znamenitim Zeničankama, tradicionalnim zanatima, bh. stripu. Objavili smo, iznimno, čak pet knjiga. Uspješno smo organizirali četiri međunarodne manifestacije: Tragovima bosanskog kraljevstva, Noć tvrđava, Međunarodni dan muzeja i, kao suorganizatori, Zeničko proljeće -kaže direktor ove ustanove, Adnadin Jašarević te dodaje da su organizovane i brojne radionice posvećene našoj baštini, strip-radionice, radionice kreativnog pisanja i radionicu mali notar u Malom muzejskom kutku uređenom poput srednjovjekovnog notarijata te je okončan međunarodni projekat Modeliranje naslijeđa.
– Naravno, nismo zanemarili zaštitu spomenika kulture. Organizirali smo opravke u domenu tekućeg održavanja na tvrđavi Vranduk. Riječ je o opsežnim radovima na preko dvjesta pozicija/pukotina na zidu obora, čišenju zidina od rastinja, opravci kruništa i krova na velikoj Kuli, te opravci i čišćenju bunara/cisterne u oboru. Organizirali smo takođe čišćenje i opravke u domenu konzervatorskih radova na arheološkom lokalitetu Putovići -kaže Jašarević te dodaje da se nada da će konačno i njima u muzeju isplatiti zadovoljavajuće plaće.
– A ne, kako je to uvriježeno u našem društvu, očekivati da živimo od ljubavi prema umjetnosti i baštini. Sramotno je da NK radnici u pojedinim javnim preduzećima zarađuju više od naših kustosa. Ne treba se čuditi što školovani i pametni ljudi bježe iz ove nesretne zemlje kojom vladaju polu i nepismeni -zaključio je Jašarević.
