Dijabetes melitus spada u kategoriju hroničnih masovnih nezaraznih bolesti koje predstavljaju sve veći javnozdravstveni problem kako u svijetu zbog porasta stope morbiditeta i mortaliteta, tako i kod nas. Prema pretpostavkama Međunarodne federacije za dijabetes, u Bosni i Hercegovini živi oko 166.000 osoba sa dijabetesom, što predstavlja 9,2% odrasle populacije. Također, pretpostavlja se da je stvarni broj oboljelih znatno veći, te da veliki broj stanovnika nije ni svjestan postojanja oboljenja.
Od šećerne bolesti može obljeti bilo tko
Diabetes mellitus ili šećerna bolest je stanje povišene količine glukoze (šećera) u krvi. Nastaje kada gušterača ne proizvodi dovoljno hormona inzulina ili naš organizam ne može adekvatno upotrijebiti proizvedeni inzulin. „Inzulin je „ključ“ koji omogućava šećeru da uđe u ćeliju i njegovu preradu u energiju. Bez inzulina, ćelije našeg organizma ne dobivaju iz hrane dovoljno glukoze koja im je potrebna za svakodnevni život. Taj šećer se zadržava u krvi, pa nastaje hiperglikemija (povišen nivo šećera)“, kaže dr. Elma Kuduzović, rukovodilac Odjeljenja za promociju zdravlja INZ. Najčešći tipovi dijabetesa su: Dijabetes tip 1, ranije poznat kao inzulin-ovisni ili s obzirom na početak bolesti mladenački ili dječji dijabetes, karakterizira nedovoljna proizvodnja inzulina što zahtijeva njegovo dnevno unošenje i Dijabetes tipa 2, ranije poznat kao inzulin-neovisni ili s obzirom na vrijeme početka bolesti dijabetes odraslih, nastaje kao rezultat nemogućnosti djelovanja inzulina u organizmu. Dijabetes tipa 2 zahvata gotovo 90% oboljelih od dijabetesa i uglavnom je rezultat prekomjerne tjelesne težine i tjelesne neaktivnosti. „Od šećerne bolesti može oboljeti bilo tko, bilo gdje i u bilo kojoj životnoj dobi. Iako se tip 2 šećerne bolesti, koji u prosjeku čini oko 90% oboljelih, najčešće javlja u odraslih, on sve češće postaje problem i u mlađim dobnim skupinama širom svijeta. Stanje “pred-dijabetesa” otkriveno je kod 25 posto naše pretile djece, odnosno 21 posto pretilih adolescenata, a svemu tome doprinose generacije i generacije koje vrijeme provode “za računarima i telefonima”, uz sjedilački način života i industrijski princip prehrane, bez minimuma fizičke aktivnosti“, ističe dr. Kuduzović.
Redovna kontrola zdravlja
Šećerna bolest tip 1 nažalost se ne može prevenirati, dok zdrave prehrambene navike, fizička aktivnost i održavanje poželjne tjelesne težine mogu smanjiti rizik obolijevanja od šećerne bolesti tip 2. „Sa malo promjena u našim životnim navikama može se značajno unaprijediti zdravlje – jesti redovno, pravilno izbalansiranu hranu u skladu sa savjetom zdravstvenih radnika, održavati redovnu dnevnu fizičku aktivnost u skladu sa godinama i zdravstvenim stanjem te obavljati redovne zdravstvene preglede i kontrole po dogovoru sa timom porodične medicine“, kaže dr. Kuduzović te dodaje da prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji za šećernu bolest svakodnevna šetnja od najmanje 30 minuta može smanjiti rizik od šećerne bolesti tip 2 za 35-40%, dok redukcija samo deset posto tjelesne mase dovodi do reguliranja šećerne bolesti i sprječavanja komplikacija.
