Prema statistici rak grlića maternice drugi je najčešći oblik raka kod žena do 45 godina i treći vodeći uzrok smrti od raka, odmah iza dojke i pluća. BiH se nalazi u samom vrhu neslavne liste evropskih zemalja po učestalosti otkrivanja raka grlića maternice. Procjenjuje se da se u BiH svaki dan jednoj ženi dijagnosticira rak grlića maternice, a svaki treći dan od te zloćudne bolesti umre jedna žena. Najčešće se javlja u dobi između 40. i 55. godine života.
“Cilj ovog testa je blagovremeno otkrivanje promjena na grliću i time prevencija nastanka raka. Test nije bolan, samo se uzima bris grlića da bi se ćelije posmatrale pod mikroskopom i tako uočile promjene na ćelijama,” kaže dr. Ribić.
Prevencija karcinoma grlića maternice
Važno je napomenuti da je zadnjih 30 godina učestalost raka grlića maternice u svijetu smanjena za oko 50%, što je posljedica aktivnog i sveobuhvatnog probira uz pomoć PAPA testa. “Rak grlića maternice nastaje na početnom dijelu grlića maternice i taj dio ljekar može lahko pregledati i uzeti uzorak za analizu. Zato je ovo rak čiji se nastanak može vrlo lahko spriječiti, ako na vrijeme uradimo ginekološki pregled. Rak grlića maternice je uzrokovan HPV virusom koji se prenosi preko kože kao i spolnim kontaktom. Vrijeme od HPV infekcije do razvoja premalignih i malignih promjena je dugotrajan proces, što omogućava da se redovnim pregledima na vrijeme otkriju i izliječe premaligne promjene”, kaže mr.sci.prim.dr. Nihad Ribić, načelnik Odjela ginekologije i porodiljstva u Kantonalnoj bolnici Zenica. Redovan ginekološki pregled, kako kaže Ribić jednom godišnje, zlatno je pravilo u sklopu kojeg treba uraditi i PAPA test. “Cilj ovog testa je blagovremeno otkrivanje promjena na grliću i time prevencija nastanka raka. Test nije bolan, samo se uzima bris grlića da bi se ćelije posmatrale pod mikroskopom i tako uočile promjene na ćelijama. Na osnovu stepena promjena na grliću ljekar će preporučiti dalje korake koji će dovesti do izlječenja promjena kako one ne bi prešle u zloćudne promjene, tj. u pravi karcinom. Treba imati na umu da su promjene na grliću koje nastaju prije samog raka grlića gotovo uvijek bez simptoma i da se otkriju uglavnom na rutinskom pregledu i PAPA testu”, ističe dr. Ribić napominjući da ako nalaz testa bude abnormalan, ginekolog će obavijestiti o daljnjim dijagnostičkim i terapijskim postupcima te čak i ako je dijagnosticiran rak grlića maternice, bitna je saradnja s ginekologom kako bi se radilo na liječenju te prevenciji težih oblika raka kao i prevenciji metastaza.
Simptomi i faktori rizika
Prema dosadašnjim smjernicama, kako kaže dr. Ribić, dovoljno je jednom u tri godine napraviti PAPA test i test tipizacije HPV virusa nakon 30. godine, a prvi PAPA test preporučuje se napraviti do 21. godine. “Žene s preinvazivnim lezijama i ranim stupnjem raka grlića maternice obično nemaju nikakvih simptoma bolesti jer se simptomi najčešće javljaju kod lokalno uznapredovale bolesti. Najraniji znak bolesti predstavlja sukrvavi iscjedak nevezan za menstruacijski ciklus. Najčešći rani simptom označava povremeno intermenstruacijsko krvarenje, najčešće nakon spolnog odnosa. Simptomi na koje treba obratiti pažnju su: krvarenje kod žena koja je prestala dobijati menstruaciju duže od godinu dana, stalan sukrvast iscjedak, preobilno menstrualno krvarenje te bolovi u donjem dijelu trbuha koji se mogu širiti u raznim pravcima”, kaže dr. Ribić. Neki od faktora rizika za karcinom grlića maternice su: rani seksualni kontakt, česta promjena seksualnog partnera, niži socijalno ekonomski status, HPV, HSV-2 i HIV infekcije te veći broj poroda. “Na neke od ovih faktora možemo utjecati, a na druge ne možemo. Osim izbjegavanja rizičnog ponašanja i redovnih PAPA testova, ono što je bitno za prevenciju je široko informiranje i adekvatna edukacija adolescenata u okvirima redovnog obrazovanja o spolno odgovornom ponašanju”, napominje dr. Ribić.
