U noći sa 24. na 25. oktobar prelazimo na zimsko računanje vremena, sat se pomjera unazad, sa 3:00 na 2:00 sata. Naš bioritam se mijenja, tijelo i mozak osjete promjene koje utiču na sve nas. Jesen i zima su godišnja doba koja sa sobom nose i drastične promjene u načinu života. Mnogi se žale na pospanost, promjene raspoloženja, glavobolju i tugu. Zimska tuga ili sezonski afektivni poremećaj (SAP) je tip depresije koja je karakteristična za zimsko godišnje doba. Na temu sezonski afektivni poremećaj smo razgovarali sa mr. sc. Tajibom Babić, diplomiranim psihologom, koji radi pri Centru za mentalnu rehabilitaciju u Zenici.
Period velikih promjena
“Jesen i zima su periodi velikih promjena, povratak rutini i uobičajenim životnim obavezama. Ljeti vrijeme koristimo za odlazak na more, jezera, rijeke i relaksaciju, više je sunčanih dana, imamo više vremena za ugodne aktivnosti jer su dani duži. Vraćanje na zimski način računanja vremena utiče na nas. Dani su kraći, kad ustanemo ujutru bude mrak, kad se vraćamo sa posla bude hladno i mračno, a ono malo sunca dok ima osobe provedu na radnom mjestu, u školi ili u obavljanju drugih obaveza, te su s tim i manje šanse da dobijemo kvalitetan unos vitamina D, posebno u gradu kao što je Zenica koji je aerozagađen. Bitno je spomenuti da nedostatak vitamina D u organizmu može uzrokovati depresiju i pad imuniteta ”, kazao je Babić.
Žene su više podložne sezonskoj depresiji, djeca i adolescenti također osjećaju ove promjene, dok starija populacija rjeđe ima simptome.
Simptomi sezonske depresije
“Ono što karakteriše sezonsku depresiju jeste umor i neraspoloženje, tuga i gubitak interesovanja za uobičajene aktivnosti, potištenost i melanholija, promjene apetita i dobijanje na težini, gubitak energije, san koji ne okrepljuje, razdražljivost, impulsivnost, gubitak koncentracije, izbjegavanje socijalnih aktivnosti, stomačne tegobe i pad libida. Razlog zbog kojeg nastaje sezonska depresija je poremećaj ritma i lučenje dva bitna hormona, melatonin koji je nadležan za stanje budnosti i spavanja i serotonin kojeg nazivamo hormon sreće”, dodaje Taib.
Veoma je bitno izlagati se sunčevoj svjetlosti , preporučeno je svakodnevno u trajanju od 20 do 30 minuta u periodu od 11 do 15 sati, na taj način tijelo upija vitamin D čija je uloga u stvaranju i održavanju imuniteta. Osim Sunca dobar izvor vitamina D su namirnice poput ribe, punomasnih mliječnih proizvoda, jaja i ribljeg ulja.
“Da bi ublažili simptome potrebno je zdravo i kvalitetno se hraniti, unositi dovoljno vitamina D i C, baviti se fizičkim aktivnostima, uljepšati svoje okruženje. Kada je lijepo vrijeme treba izaći vani i prošetati, boraviti na čistom zraku kad god je moguće, na taj način ćemo djelovati prirodno na bolje lučenje melatonina i serotonima i dobit ćemo osjećaj sopstvene ugode”, savjetuje mr. sc. Taib Babić, diplomirani psiholog.
