Mnogo je mladih u BiH koji teže za sticanjem novih znanja, vještina i iskustava. Dokaz tome su i studenti i studentice Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zenici: Adelisa Behramović, Nihada Softić, Emina Sinanović, Emina Horić, Emina Ahmetović, Elma Šut, Adnan Valentić, Anja Vujičević, Ajna Šarić, Ajla Avdić, Edina Duraković, Nadina Vrgovičević i Džejna Zgrčo koji su, zajedno s profesoricom Belmom Polić i uz podršku književnice Nure Bazdulj-Hubijar, na njemački jezik preveli njen roman “Amanet”.
Polić: “Od memorisanja činjenica, koje svi na kraju zaborave, nema ništa“
„Tokom online nastave na predmetu Teorija prevođenja II trebalo je da se bavimo književnim prevođenjem. Nisam željela da se nastava pretvori u predavanja na kojim ću ja govoriti monitoru o teoretskim postavkama vezanim za književno prevođenje uz power point prezentaciju. Cilj je bio da studente učim kako da prevode, jer je to ono što će im trebati na tržištu rada. Razmišljala sam kako da prevode, a da im je istovremeno i interesantno. Palo mi je na pamet da napravimo jedan iskorak i da prevodimo neko bh. književno djelo koje nije prevedeno na njemački jezik, od autorice koja je živa. Naravno, tu ideju sam prenijela studentima koji su bili oduševljeni. Nije istina da su studenti nezainteresirani, da ništa ne uče. Oni ne žele memorisati bespotrebne činjenice, koje izvan učionice nemaju apsolutno nikakvu svrhu“, kaže profesorica Polić.
Nije ovo prva ovakva aktivnost profesorice Polić, koja uvijek teži ka tome da unese malo živosti u predavanja, kako bi studenti spojili stečeno znanje i praksu. „Inače je na mojoj nastavi uvijek u fokusu funkcionalno znanje, tj.znanje koje se primjenjuje u stvarnom životu. Od memorisanja činjenica, koje svi na kraju zaborave, nema nista. Uostalom, sprovedene PISA studije pokazuju da forsiranje znanja reprodukcije u našem obrazovnom sistemu daje katastrofalne rezultate“, ističe profesorica Polić.
Vrijeme je za mlade ljude…
Razmišljali su, kaže, o Martini Mlinarević Sopta i Bazdulj Hubijar, a s obzirom na to da je Mlinarević Sopta u Pragu i da kao ambasadorica BiH ima mnogo obaveza, odlučili su pitati književnicu Bazdulj Hubijar da li mogu da prevode neko njeno djelo. „Oduševljena našom idejom, odmah je odgovorila i preporučila Amanet, te se stavila na raspolaganje u smislu tumačenja nekih nedoumica i sl. Naredni korak je bio da zamolimo nekog da nam to sve izlektoriše na kraju, ali je to morala biti osoba kojoj je njemački jezik maternji, kao i neko ko će biti spreman da volontira. I odmah smo kontaktirali kolegu Alića koji je magistar njemačkog jezika s adresom u Njemačkoj. Svake sedmice se prevodila po jedna stranica, slali su je meni, ja sam čitala, slala ispravke, oni ispravljali…. Moji studenti su me znali fascinirati svojim snalaženjem, posebno pred kraj ovog iscrpnog procesa. Pazite, ponekad smo stajali pred ozbiljnim izazovima. Kako prevesti: pručiti hatmu, rahmetli, klanjati dženazu, predat’ selam, alarahmetile itd…. Satima smo znali sjediti, razmišljati, dogovarati, mijenjati…. Tehnički dio smo, također, radili sami. Još u prvom semestru, kada smo radili dvojezični korona glosar, sam shvatila da među studentima imam i samouke programere, odlične koordinatore, kreativce, pametne, emotivne, vrijedne mlade ljude, od kojih sam mnogo toga naučila“, kaže profesorica Polić, koja smatra da je došlo vrijeme da slušaju ideje mladih ljudi kao što su njeni studenti, a oni, malo stariji, treba da im pomažu da prave strategije i planove koji neće tjerati omladinu u EU, nego će EU dovoditi u BiH.
Primijenili stečeno znanje
Emina Sinanović, koja je učestvovala u ovom projektu kaže da joj je ovo znanje i iskustvo već bilo od koristi u daljem usavršavanju. „Uz pomoć profesorice Belme još jednom smo imali priliku da znanje koje smo stekli sada i primijenimo. Ja sam diplomirala u julu ove godine, te sam ubrzo nakon toga dobila ponudu da sama prevodim jednu knjigu. Znanje i iskustvo koje sam stekla tokom prevođenja romana “Amanet” mi je bilo od velike koristi i pomoglo mi je da i sama uspješno privedem kraju ovu knjigu“, kaže Sinanović.
