Česte kiše i vlaga doprinijele su da šume u okolini Zenice budu bogate vrganjima, lisičarkama i mliječnicama. S obzirom da ima višegodišnje iskustvo u branju gljiva, te da šumske obronke planina na kojim uspijevaju gljive odlično poznaje, za Zeničanina Abdulvehaba Skopala, se može reći da je vrsni poznavalac. Po zanimanju je inžinjer agronomije, ali i poznavalac ljekovitog bilja.
Potraga za gljivama
„Ove godine je carstvo gljiva. Ugodne temperature i noćne kiše doprinijele su da se pojavi mnogo novih vrsta gljiva pa čak i one koje su rijetke. Na obroncima Lisca sam, na nepristupačnom terenu, naišao na prepuklo stablo koje je već dugo vremena trulo i na njemu sam ugledao nepoznatu gljivu. Riječ je o gljivi koja se zove „Bodljikavi igličar“, a njen naziv sam našao u jednom češkom katalogu i spada u II kategoriju. Rijetka je vrsta gljive, a u Srbiji su ove godine našli samo dva primjerka i kod njih je zaštićena vrsta gljive. Prije toga, u Arnautima, sam našao gljivu koju zovu „Šumsko pile“ i to je jedna od najkvalitentijih gljiva ali je nisam ubrao“, kaže Skopal savjetujući beračima gljiva da obrate pažnju i na drveće pogotovo jer je vrijeme za gljive bukovače.
Znanje prenosi na mlađe generacije
Iako raspoznaje gotovo sve jestive gljive, ipak se dogodilo da pojede pogrešnu. „To se desilo na Pepelarima kada je neko od planinara ubacio gljivu koja je slična jestivim. Tada sam imao mučninu ali je moj organizam godinama postao otporan pa nije bilo većih problema. Moj prijatelj Salih Delahmetović, ljubitelj prirode, svojim iskustvom i znanjem mi mnogo pomaže“, ističe Skopal. Svoje godinama sticano znanje nastoji prenijeti na mlađe generacije, iako su mladi, kako kaže, okrenuti ka novim tehnologijama i malo vremena provode u prirodi.
Poznavalac ljekovitog bilja
Pored višegodišnjeg znanja iskustva u branju gljiva Abdulvehab je i vrsni poznavalac ljekovitog bilja. „Obilazio sam razne terene i imamo oko 30 kutija ljekovitog bilja. Kada se snabdijem sa dobrim medom i raznim čajevima, onda ne moram ići u apoteku. Često kritikujem komšije jer ne koriste biljke koje mogu zamijeniti arome supa koje se kupuju, a nalaze im se ispred kuće. Sada se mogu kupiti i sjemena aromatičnih biljaka, kao što su timjan i origano koje se mogu posaditi i u saksijama“, ističe Skopal, te dodaje da su u našim krajevima najzastupljenije, a i koje najčešće bere, bokvica i jagorčevina koje se koriste protiv kašlja, te melisa ili pčelina ljubica koja ima umirujuće dejstvo te podsjeća na limun.
