Višegodišnja borba proizvođača mlijeka za siguran i plaćen plasman, ali i dostojne i redovne poticaje, čini se da polako daje rezultate. Posla je još mnogo, kažu farmeri. U najtežem položaju su i dalje mali proizvođači, ali oni koji su osigurali obrtna i sredstva za nove investicije, mogu biti zadovoljni. -Imamo podsticaj od države i imamo cijenu mlijeka između 55 i 60 feninga, zavisi od kvaliteta, i mi se borimo. Što je bolji kvalitet, sve je bolja i cijena-kaže kooperant i član zadruge Dževad Bekrić.
Na otkupnu cijenu država kroz poticaje dodaje po litru 29 feninga za registrirana gazdinstva i 26 feninga za fizička lica. -Tako da trenutno negdje preko 80 feninga sa podsticajima litra mlijeka iznosi-kaže Senad Hatkić, direktor OPZ „Kapi života“ iz Tešnja.
U proizivodnji mlijeka, presudna je kvalitetna edukacija. Jedna od njih, vezana uz proizvodnju mlijeka i vještačku oplodnju, održana je ovih dana. -Zahvaljujući tim aktivnostima, sada po grlu imamo 3.200 litara mlijeka, a naš je cilj da dostignemo četiri do 4,5 hiljada litara mlijeka i da se približimo, koliko-toliko, Evropskoj uniji-kaže Hatkić.
Približavanje standardima EU limitirano je bh. uvjetima u proizvodnji mlijeka. -Naši ljudi su vrijedni i možda i vrjedniji nego u nekim zemljama Evropske unije. Radi se o sljedećem, mi imamo usitnjena gazdinstva, mi imamo gazdinstva gdje je na dva dunuma i štala i muze se i stanuju porodice i tu su male mogućnosti-pojašnjava doc. dr. Vedad Škapur, profesor na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu UNSA.
Jedini način da se učini napredak jeste organiziranje u zadruge i udruženja. Kako bi održali proizvodnju u novim prilikama, ovih će dana, u okviru programa „Farma 2“, biti organizirano i predavanje vezano uz proizvodnju mlijeka u vrijeme pandemije.
