Poticaji su nama, pčelarima, veoma bitni, i kad je godina dobra i kada nije, da možemo kupiti dodatnu opremu i slično
Iako se, u cijelom svijetu, pa tako i kod nas, drastično smanjio broj pčela, uglavnom zbog intenzivne poljoprivrede, korištenja pesticida, štetočina i klimatskih promjena, Nermin Šeper iz Plahovića kod Zenice, vlasnik domaće radinosti „Hany“ sa pčelama „druguje“ još od malih nogu, a aktivno se pčelarstvom bavi više od 15 godina.
„Kod kuće smo imali trnke, to su stariji oblici košnica. Pčelarstvom sam se počeo baviti, prvenstveno iz ljubavi prema pčelama, a onda i radi dobiti. Kada sam se počeo baviti pčelarstvom, to je bilo vrijeme poslije rata, izašao sam iz vojske i nisam odmah imao posao. Radio sam u jednoj firmi, koja je ubrzo i zatvorena. Dosta sam čitao knjige, išao na sajmove, tako da sam, čitajući knjige, ali i uz pomoć drugih pčelara, stekao određeno znanje i iskustvo. U to vrijeme je pčelarstvo bilo rentabilno, da tako kažem, pčele nije bilo potrebno seliti sa paše na pašu, kao sada, i uz malo truda, bila je velika dobit. Danas to nije tako, gorivo je poskupilo, ljudi odlaze van BiH, pa je teško naći i mušterije za prodati med. Obrt sam registrovao 2016. godine, kako bi sebi, između ostalog, mogao uplaćivati i doprinose za penziono i zdravstveno osiguranje“, kaže Šeper.
Ima 200 košnica
Nermin sada ima ukupno 200 košnica, a da bi se dobio kvalitetan med, potreban je, ističe, trud, znanje, ali i ljubav, prije svega. Bagremov, livadski i šumski med, med u saču, matična mliječ u medu, propolis kapi, dio su njegove raznovrsne ponude.
„Slabo prihranjujem pčele, tako da u mom medu nema nikakvih dodataka, poput šećera i slično. Mogu garantovati da je 100% prirodan i organski med. Med vrcam na klasičan način, po starinski, kako se i nekada radilo, ne koristim nikakve savremene metode. Moje pčele se nalaze kod Doboja, mjesto se zove Komarica. Tu mi pčele zimuju i budu na proljetnom razvoju. Ako je godina kakva treba, imam voćni med, jer je taj kraj bogat voćem, pogotovo trešnjom, zatim bagremov med, jer je tu bagrem jako kvalitetan, tu nema razvijene industrije i fabrika, čista je sredina. Kad završi bagremova paša, onda idem na šumsku ili livadsku pašu. Unazad pet godina, pčele selim i prema Varešu, jer je tu veoma kvalitetan šumski, borov med. U ponudi imam i razne mješavine za jačanje organizma i imunitet, poput matične mliječi, propolis kapi, sirupa od borovih iglica, majčine dušice, zove, mente, koji su na prirodnoj bazi, tako da ih i djeca mogu koristiti. Pomažu kod sazrijevanja kašlja i izbacivanje sekreta, dok su propolis kapi dobre kao prirodni antibiotik“, objašnjava Šeper.
„Proizvode prodajem svake subote na zelenoj pijaci na Grabavici, u Sarajevu. Kada je u pitanju Zenica, svi me mogu kontaktirati na telefon, proizvode dostavljam na kućnu adresu. Stalni sam i izlagač na sajmovima domaće i organske proizvodnje, gdje je također moguće kupiti moje proizvode Za sve pčelare su sajmovi domaće i organske proizvodnje jako korisni, kako bi svaki proizvođač predstavio svoje proizvode. S druge strane, sklapamo nova poznanastva i razmjenjujemo iskustva“, kaže Šeper.
Problemi pčelara
Iako su pčele zaslužne za opstanak velikog broja biljaka, ali i za hranu koju jedemo, nadležni, ipak, čini se, ne shvataju važnost ove poljoprivredne grane, tako da se, kao i drugi poljoprivredni proizvođači, i pčelari susreću sa brojnim problemima. Vremenske neprilike i slabe ispaše, s jedne strane, ali i brojna poskupljenja i otežani plasman pravog, domaćeg meda, njihovi su najčešći problemi
„Ako osoba želi proizvesti kvalitetan med, mora naći ili sam proizvesti kvalitetan vosak. Skupa je nabavka opreme, košnica, voska, ako je u pitanju organski prvoklasni med. Prošle godine sam med prodavao po 20 KM, a ove godine, sve vrste meda, prodajem po 25 KM. Uz sva ova brojna poskupljenja, i ja sam morao podići cijenu. Meni je jasno da je to mnogim osobama preskup med, ali kada je u pitanju kvalitet, ko ga jednom kupi, opet će, bez obzira na cijenu“, ističe Šeper.
Za razliku od prošlih godina, kada su se brojni pčelari borili da spase pčelinja društva, ova je, za mnoge od njih, bila dobra. „Da bi jedna sezona za nas, pčelare, bila uspješna, zavisi od zime i proljetnog razvoja. Prošle godine, naprimjer, kada je bagrem trebao da cvjeta i medi, bio je mraz. Mi smo, onda, primorani da selimo pčele na neke druge lokacije, gdje će medi, a što iziskuje i veće troškove. Kada je u pitanju ova godina, ja sam prezadovoljan. Ova godina je bila medna, pa sam izvrcao i dosta meda“, kaže Šeper.
Korisnik poticaja
Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona podržava pčelarstvo kroz podršku udruženjima pčelara i Savezu pčelara Zeničko – dobojskog kantona, te kroz podršku projektima u oblasti pčelarstva za obrtnike kojima je pčelarstvo osnovna djelatnost. Za tu svrhu je u ovoj godini utrošeno 60.000 KM, dok je udruženjima i obrtnicima isplaćeno do 2.000 KM. Za podršku za uzgoj pčelinjih zajednica, kao mjeru podrške za poljoprivrednu proizvodnju, odgovorno je Federalno ministarstvo poljoprivrede, a u tim aktivnostima aktivno učestvuju općine i gradovi, ali i Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK. U tu svrhu je, za ukupno 530 pčelara, u ovoj godini odobreno 272.268 KM.
„Korisnik sam poticaja, i Grada i Kantona, te im se zahvaljujem što su prepoznali poljoprivredne proizvođače u pčelarstvu. Ti poticaji su nama, pčelarima, veoma bitni, i kad je godina dobra i kada nije, da možemo kupiti dodatnu opremu i slično. Ipak, smatram da poticaji za pčelarstvo trebaju biti značajno uvećani“, mišljenja je Šeper.
PROJEKAT PROMOCIJE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE PODRŽAVA MINISTARSTVO ZA POLJOPRIVREDU, ŠUMARSTVO I VODOPRIVREDU ZDK
