Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, muslimani u petak 06. juna, odnosno 10. zu-l-hidždžeta 1446. h. g., dočekuju Kurban-bajram ili kako se u narodu još naziva Hadžijski bajram. Tim povodom razgovarali smo sa mr. Zakirom-ef. Ljubovićem, glavnim imamom Medžlisa Islamske zajednice Kakanj, o značaju Kurban-bajrama te bajramskim običajima na našim prostorima.
Značaj prinošenja žrtve kroz klanje kurbana
NR: Muslimani 06. juna obilježavaju Kurban-bajram. Koje ključne poruke vjernicima Kurban-bajram donosi?
LJUBOVIĆ: Kurban-bajram kroz zajedničke ibadete i praznično raspoloženje jača kod vjernika osjećaj jedinstva i pripadnosti ummetu Muhammeda a.s. te podsjeća na spremnost poslanika Ibrahima a.s. da izvrši Božiju naredbu, bez obzira na žrtvu koju mora podnijeti. On je svojim primjerom pokazao i potvrdio svoju pokornost, vjeru i predanost Božijoj volji. Vjernici kroz prinošenje kurbana, također, potvrđuju spremnost odricanja od nečega dragocjenog, u ime Boga, i bore se da uguše svoj ego, sebičnost i pohlepu. A, paralelno s tom borbom, dijeleći kurban na tri dijela: jedan za porodicu, drugi za rodbinu, prijatelje i komšije, a treći za siromahe, rade na jačanju socijalnih veza i promicanju brige o onima koji ovise o tuđoj pomoći. Dani bajrama su i dani jačanja međuljudskih odnosa i to kroz okupljanja porodice, posjete članovima uže i šire rodbine te posjete prijateljima i komšijama. Na koncu, to su dani u kojima vjernici zahvaljuju Allahu dž.š. na svim blagodatima koje im je podario, a posebno na blagodati vjere u njihovim prsima.
NR:Vaša poruka povodom Kurban-bajrama?
LJUBOVIĆ: Najveća vrijednost koja čovjeka krasi je biti predan Bogu. Iz te predanosti proističe spremnost na odricanje u korist drugog čovjeka. Takvog čovjeka krasi svojstvo zahvalnosti na onome što ima i takvi su čuvari zajedništva i ljudskosti. Kurban-bajram podsjeća čovjeka na temelje čovjekove odgovornosti prema sebi, Bogu i društvu. „Imetak koji udjelite drugima u vašu je korist, ono što udjelite drugima neka bude samo Allahu za ljubav, a ono što od imetka udijelite drugima nadoknadit će vam se potpuno, neće vam biti učinjeno krivo!” (El-Bekare 272).
NR: Značaj prinošenja žrtve kroz klanje kurbana bitno je za svakog muslimana. Koja je najveća dobrobit ovakvog čina te da li je bolje lično zaklati kurban ili novac uplatiti preko organizacije koja će to učiniti u njihovo ime?
LJUBOVIĆ: Najveća dobrobit ovakvog čina za vjernika se ogleda u potvrđivanju pokornosti Allahu dž.š. i potvrdi postojanja bogobojaznosti u prsima, jer „Allah prima kurban samo od bogobojaznih“. S obzirom da je poslanik Muhammed, a.s, imao praksu klanja kurbana svojom rukom, uz učenje odgovarajuće dove u prisustvu članova svoje porodice, nema sumnje da je najbolje slijediti tu praksu, ako za to postoje potrebni uslovi.
Zajedničko bajramovanje
NR: Bajram se dočekuje s posebnim emocijama i radost je dijeliti ga s drugima. Postoje li još uvijek u našoj sredini lijepi običaji zajedničkog bajramovanja?
LJUBOVIĆ: Hvala Bogu da postoje. Prvo, pri okupljanju u džamijama na namazu, jer zajedničkim učenjem tekbiri-tešrika i obavljanjem namaza u džamijama, vjernici pokazuju i dijele radost nastupajućeg praznika dok ženski dio porodice svoju radost pokazuje kroz sudjelovanje u pripremama muškaraca za odlazak u džamiju i njihov doček prilikom povratka iz džamije. Radost zbog nastupajućeg praznika se posebno osjeti prilikom međusobnog pozdravljanja i rukovanja vjernika poslije obavljenog bajram namaza, a posebno pri susretu sa članovima svoje uže porodice. Kasnije, prilikom prinošenja žrtve kurbana u prisustvu članova uže porodice uče se tekbiri i izražava zahvalnost Allahu dž.š. na blagodatima kojima je počastio domaćina i članove porodice. Dijeljenje kurbana, također, predstavlja radost za djecu i omladinu ali to je i prilika da se rodbinske, komšijske i prijateljske veze osnaže. Posjete starijima i druženje sa njima u kućama i stanovima je lijepa tradicija koja je još veoma živa. Ne treba zanemariti i postojanje, u današnjem vremenu, bajramskih koncerata i različitih manifestacija, posvećenih uljepšavanju trenutaka bajramske radosti.
NR: U kakvom ozračju MIZ Kakanj dočekuje Kurban-bajram? Na koliko mjesta će se klanjati Bajram-namaz i gdje će biti upriličena centralna svečanost povodom Kurban-bajrama na nivou MIZ Kakanj?
LJUBOVIĆ: Sa pripremama za Kurban-bajram smo otpočeli sa nastupanjem svetih mjeseci u kojima se hadžije pripremaju za odlazak u Mekku i Medinu, a oni koji ostaju u svojim domovima se pripremaju za prinošenje žrtve kurbana. Posebno se intenzivne pripreme vrše u prvih deset dana mjeseca zul-hidžeta, kako u vidu priprema porodičnih i vjerskih objekata, tako i u vidu pripreme svoje duše i nijeta (čišćenje odluke) kroz post i druge ibadete te činjenje dobrih dijela. Na području Medžlisa IZ Kakanj, ako Bog da, na 36 mjesta će se klanjati Bajram-namaz. Centralna svečanost će biti upriličena u Čaršijskoj džamiji.
Traženje oprosta i postizanje duhovnog pročišćenja
NR: U danima Kurban-bajrama obavlja se i hadž. Koji je značaj hadža za vjernika?
LJUBOVIĆ: Hadž je peta islamska dužnost. Musliman, koji ima uvjete da obavi hadž, dužan je jednom u životu izvršiti tu islamsku dužnost. Hadž predstavlja priliku za traženje oprosta, veličanje Allaha dž.š. na svetim mjestima i postizanje duhovnog pročišćenja. Hadžski obredi ukazuju na značaj bogobojaznosti u prsima ljudi. Tokom izvršavanja hadžskih obreda svi hodočasnici nose iste bijele ihrame, bez obzira na bogatstvo, porijeklo ili pripadnost naciji. Obredi hadža vjernike podsjećaju na iskrenu vjeru Ibrahima a.s., njegovog sina Ismaila a.s. i njihove supruge i majke Hadžere r.a.. Hadž je i prilika za društveni i lični rast te za jačanje lične discipline, strpljenja i zahvalnosti.
NR: Koliko je hadžija sa područja MIZ Kakanj ove godine otišlo na hadž?
LJUBOVIĆ: Ove godine će sa područja našeg Medžlisa, 50 vjernika i vjernica izvršiti petu islamsku dužnost, hadž obaviti. Molim Allaha, dž.š. da im učini hadž mebrur (primljen hadž).
