Od novembra 2020. godine, na snazi je novi Zakon o zaštiti na radu, koji je zamijenio Zakon iz 1990. godine. U skladu sa Zakonom o zaštiti na radu, poslodavac je dužan da organizuje poslove sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, izvrši procjenu rizika za svako radno mjesto, utvrdi poslove sa povećanim rizikom i donese interni akt o zaštiti na radu i implementira ga.
Pravo radnika na sigurne i zdrave uslove rada
Između ostalog, u članu 50. jasno je precizirano da radnici imaju pravo na sigurne i zdrave uslove rada, kao i da radna okolina i sredstva za rad moraju, s obzirom na prirodu posla, biti sigurni za radnike i ne smiju ugroziti njihovo zdravlje. „Međutim, zakon je jedno, a njegova primjena nešto sasvim drugo. Trka za što većim profitom, nedovoljna kapacitiranost inspekcijskih organa, kojima nedostaju i ljudi i materijalna sredstva, ali i činjenica da radnici u privatnom sektoru uglavnom nisu sindikalno organizovani, pa ne postoji neko ko će barem ukazati na probleme, glavni su razlozi trenutnog stanja u ovom segmentu, koje je daleko od zadovoljavajućeg“, kazao nam je Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca Zeničko-dobojskog kantona.
Izrada Akta o procjeni rizika
U odnosu na prethodni, novi Zakon o zaštiti na radu propisuje: koja lica imaju pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, način primjene zakona na pripadnike Oružanih snaga i policije, do donošenja posebnih propisa, osim u slučaju ukoliko su odredbe ovog zakona u suprotnosti sa propisima koji regulišu službu u OS i policiji, formiranje vijeća za zaštitu na radu, predviđen je institut procjene rizika na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini kod svih poslodavaca, predviđen je institut „radnika za zaštitu na radu“ kod onih poslodavaca kod kojih postoje poslovi sa povećanim rizikom, utvrđen je i „institut povjerenika za zaštitu na radu“, kao predstavnika radnika sa posebnim pravima, opšte zahtjeve za sigurne i zdrave uslove rada, obaveze poslodavaca, organizovanje i provođenje zaštite na radu i načela u provođenju mjera zaštite na radu, obaveze i prava radnika, obavještavanja i savjetovanja sa radnicima i njihovim predstavnicima, zdravstveni nadzor, izvještavanje o nesrećama, povredama na radu i profesionalnim oboljenjima, osnovne pojmove zaštite na radu, zakonsku regulativu primjene zaštite na radu kod poslodavaca, izradu procjene ugroženosti radnih mjesta sa posebnim uslovima rada, metodologiju izrade elaborata zaštite na radu, ulogu ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu, značaj određene tehničke dokumentacije, inspekcijski nadzor i kaznene odredbe.
Ostatak teksta pročitajte u printanom izdanju
