U organizaciji Ministarstva za privredu Zeničko-dobojskog kantona, Privredne komore ZDK, Obrtničke komore ZDK, udruženja poslodavaca i privrednika sa područja ovog kantona, protekle sedmice je održan okrugli sto na kojem se razgovaralo o ključnim temama za privredu ovog kantona-neradnoj nedjelji i minimalnoj plati.
Šibonjić: „Zalažemo se za dobrobit radnika“
Najveću pažnju privrednika privukla je tema koja se odnosi na odluku Vlade Federacije BiH da poveća minimalnu platu od početka ove godine na 1.000 KM. Privrednici i organizatori ovog skupa su mišljenja da Odluka nije donesena u korist radnika te da će nanijeti štetu privredi te od Vlade Federacije BiH traže da se Odluka izmijeni na način da oporezivi dio dijela minimalne plate ostane na nivou kakav je bio u 2024. godine, a da iznos preko toga bude neoporeziv i da se taj iznos ne računa u osnovicu za obračun prosječne plate FBiH. Dosadašnja minimalna plaća iznosila je 619 KM, a donesenom odlukom povećana je za 381 KM, što za posljedicu ima i povećanje doprinosa i poreza za 304 KM po radniku.
Ministar za privredu ZDK Samir Šibonjić prilikom svog obraćanja istakao je da se zalažu za dobrobit radnika. „Ova odluka donijela je i da nas omaložavaju kao da privrednici nisu ti koji, zajedno sa našim uposlenicima, zarade tu platu od 1.000 KM koju žele dati našim radnicima. Minimalnu platu od 1.000 KM, za koju privrednici nisu rekli da je ne žele dati uposlenicima, i doprinose zarađuju upravo naši privrednici sa radnicima, a ne zarađuju je oni koji donose ovakve odluke koje su zabrinule sve nas. Kroz razgovor sa velikim brojem privrednika, saznao sam da privrednici sa područja ovog kantona ne žele da minimalna plata bude 1.000 KM već želi da bude 1.300 i više KM, ali traže da doprinosi ostanu kao što su bili do sada, na 440 KM. Ako je država mogla opstati od dosadašnjih doprinosa, zašto ne bi mogla i dalje“, poručio je Šibonjić.
Doneseni zaključci
Privrednici pozivaju Vladu FBiH da u roku od sedam dana izmijeni Odluku o minimalnoj plati na način da oporezivi dio dijela minimalne plate ostane na nivou kakav je bio u 2024., a da iznos preko toga bude neoporeziv i da se taj iznos ne računa u osnovicu za obračun prosječne plate FBiH; Parlament FBiH pozivaju da, u slučaju da Vlada odbije izmjenu Odluke o minimalnoj plati, donese odgovarajući Akt koji će staviti van snage Odluku o minimalnoj plati i donese Akt koji će biti u skladu sa prvim Zaključkom kao i da preispita Odluku i stavi van snage Član 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini o neredanoj nedjelji u FBiH. U slučaju da se ne usvoji ni jedan od predloženih Zaključaka, sazvat će se novi Okrugli stol s ciljem definisanja narednih koraka.
Babić: „Neophodno usvajanje seta reformskih zakona“
Privredna komora ZDK, prema riječima predsjednice Diane Babić, dugi niz godina nosilac je inicijative za smanjenje poreza i doprinosa za platu i iz plate te parafisklanih nameta. „Privrednici su stava da je povećanje minimalne plate neophodno, ali je istvoremeno bilo neophodno i usvajanje seta reformskih zakona, u cilju maksimalnog rasterećenja privrednog sektora. U slučaju kada je donesena Odluka Vlade o minimalnoj plaći, neophnodno je da se u parlamentarnu proceduru, po hitno postupku, uputi set reformskih zakona, čime bi se zadovoljili interesi poslodava i zaposlenika. Najavljene subvencije Vlade djelomično rješavaju probleme nastale donošenjem uredbe, ali su dugoročno neefikasne jer dovode do nejednakog tretmana privrednih subjekata i zato je neophodno usvajanje sistemskih rješenja“, ističe Babić.
Predsjednik Obrtničke komore ZDK Sejid Brka upoznao je privrednike da predstavnici obrta imaju ‘naturenu’ osnovicu za obračun doprinosa što je, ističe, u suprotnosti sa sistemom u kojem živimo. „Svake godine uvećavaju osnovicu za obračun doprinosa. Osnovica je 2009. godine bila 735 KM, a sada je 1.260 KM, a za srodne djelatnosti je sa 1.244 KM povećana na 3.133 KM. Razlog podizanja osnovice za obračun doprinosa se ne zna objasniti. Isto tako, kada se radi o Odluci o minimalnoj plati, ne može se ući u novu poslovnu godinu, a da ne znamo šta nas čeka kako bi mogli da prilagodimo planove. Ekonomski principi se moraju poštovati“, kaže Brka.
Odluka donesena bez adekvatnih analiza
Nedžad Polić, predstavnik Udruženja privrednika „Biznis centar“ Jelah-Tešanj, istakao je da je Odluka Vlade FBiH donesena bez adekvatnih analiza i konsultacija sa strukom kao i da se, kada su u pitanju posljedice za nestabilnost cjelokupnog sistema, nalazi među lošijim odlukama koje sa sobom nose posljedice koje je teško izbjeći. „Nisam čuo da je neko iz Vlade izračunao ili pretpostavio koliko radnih mjesta je sada u zoni nesigurnosti. Dobili smo podatak iz Udruženja poslodavaca kojim su rekli da je oko 100.000 radnih mjesta direktno ugroženo u smislu da te kompanije neće imati nikakvu dobit. Treba dodati i one koji će imati zanemarivu dobit i koji će izgubiti volju da rade pa se, vodeći time, sigurno radi oko 150.000 radnih mjesta koja su direktno ugrožena. Prve neslužbene procjene iz Tešnja govore da je direktno, u smislu davanja otkaza, u pitanju oko 700 ili 800 ljudi. Trgovački lanci koji prodaju robu široke potrošnje će podići cijene, a samim tim će najveću cijenu platiti oni zbog kojih se kao bore jer će njihova plaća biti ‘pojedena’ inflacijom koja će se dogoditi. Ne postoji šansa da ova odluka neće imati nesagledive posljedice po stabilnost budžeta na svim nivoima“, poručio je Polić.
Udruženje poslodavaca Zenica je, po donošenju Odluke, u sredstvima javnog informisanja i na društvenim mrežana iznijelo mišljenje da su, kaže predsjednica Senaida Turkić, protiv donošenja iste bez ekonomskih analiza, navodeći podatke koji se odnose na povećanje plate premijeru, zastupnicima u Parlamentu, pomoćnicima u stručnim službama,… odnosno, koliko će sve to utjecati na povećanje ukupnih troškova. „Ova odluka je veliki plod neznanja onoga koji je donio i, obzirom da ima ovako loše implikacije za privrednike, građane i radnike, treba da bude vraćena na postupanje i da se po njoj postupa onako kako je navedeno u sporazumu Ekonomsko-socijalnog vijeća i u Poslovniku o radu ESV-a. Postavlja se i pitanje zašto se ova odluka, ako je mogla biti korigovana u nekim svojim dijelovima, mora primjenjivati od 1. januara, ako se može primjenjivati i za mjesec ili dva. Smatramo da ovu odluku treba vratiti socijalnim partnerima na razmatranje sa svim potrebnim argumentima“, ističe Turkić.
Da je Odluka o visini minimalne plate donesena ishitreno i bez komunikacije sa privrednicima, mišljenja su Mirza Zaimović, predsjednik Udruženja poslodavaca Općine Kakanj, Enes Karić, predsjednik Udruženja privrednika Zenica i Nagib Mujkić, predsjednik Udruženja privrednika „Motrix“ Žepče.
„Smatram da je povećanje materijalnih primanja uposlenika sigurno u interesu svih poslodavca ali da ono mora biti omogućeno širim produktivnim dijalogom između zainteresiranih strana i praćeno fiskalnom reformom. Vjerujem da ozbiljno i ujedinjeno djelovanje svih udruženja poslodavaca, privrednih komora i sličnih organizacija može vratiti u fokus razgovor o bruto, a ne neto plaći, tretiranju ukupnih primanja uposlenih, a ne samo onih primanja koje trenutno povećavaju punjenje budžeta te utjecati na Vladu FBiH da ovu odluku stavi van snage kao i da donese neke bolje u kratkom periodu“, kaže Zaimović.
„Ova ishitrena odluka koja je donesena zaista je iznenadila mnoge. Pozvali su me mnogi članovi Udruženja koji su zabrinuti i najavljuju otpuštanje radnika. Mišljenja smo da radniku treba dati veću platu ali doprinosi trebaju ostati isti“, kaže Karić.
„Ovim će se značajno opteretiti naša poslovanja, izgubit ćemo poslove. Imamo firme koje su ljude poslale na Biro rada, a naši ugostitelji na žepačkoj regiji su podigli cijene. Inflacija je neminovna. Od Vlade očekujemo da stornira Odluku ili da je koriguje da doprinosi ostanu na nivou na kojem su do sada bili“, poručio je Mujkić.
Neradna nedjelja utiče na poslovanja
Odluka o neradnoj nedjelji se primjenjuje samo u jednom entitetu što, kako je kazano na okruglom stolu, iako su radnici dobili pravo na odmor, predstavlja problem za privredu, a privrednici se, posebno mali poduzetnici, suočavaju sa problemom poslovanja.
„Ne znam zašto su donijeli Odluku o neradnoj nedjelji ako imamo Zakon o radu FBiH u kojem se kaže da se radniku mora obezbijediti dnevni, sedmični i godišnji odmor. Neka gospoda organizuje dobru kontrolu i neka vide da li se ove tri stvari poštuju, a tamo gdje se ne poštuju neka poduzimaju mjere koje su kazane u Zakonu. Ovo je udar na rubna područja, na liniju između RS-a i FBiH. Javno pričaju da je u zadnjih nekoliko nedjelja RS dobila preko 200 miliona pdv-a. Razlog tome je što će naš narod, iako ne mora, iz inata otići tamo gdje je pružena prilika da se nešto kupi, a kada bi pogledali u njegovu korpu, vidi se da je moglo sačekati radnu sedmicu“, kaže predsjednik Obrtničke komore ZDK Sejid Brka.
Ministar za privredu ZDK Samir Šibonjić kazao je da se neradna nedjelja posebno odrazila na Tešanj koji je, kako kaže, prošle godine imao promet preko dvije milijarde, ali i da sada govore da je samo za nekoliko mjeseci promet pao preko 3 posto. „Platit ćemo njihov nerad, a oni se žele predstaviti kao da će povećati plate“, poručio je Šibonjić.
„Uredu je da bude neradni dan ali da je na niovu države. Dolazim iz Tešnja i nedjeljom imamo invaziju ljudi koji idu u Doboj i Banja Luku i kupuju stvari koje se više neće kupovati tokom radne sedmice u Tešnju. Siguran sam da će trgovački lanci u RS-u prepoznati ovu šansu i neće dozvoliti Vladi RS-a da uvede neradnu nedelju“, kaže Nedžad Polić, predstavnik Udruženja privrednika „Biznis centar“ Jelah-Tešanj.
„Odluka o neradnoj nedjelji je za posljedicu dovela do zatvaranja mnogih samostalnih trgovačkih radnji, do smanjena broja zaposlenih u velikim trgovačkim centrima koji su iznenada dobili jednu smjenu viška te je dovela do kolone građana koji idu u kupovinu nedjeljom u RS ili na benzinske pumpe“, kaže Mirza Zaimović, predsjednik Udruženja poslodavaca Općine Kakanj.
Poslodavci nezadovoljni odlukama
Svoje nezadovoljstvo odlukama o neradnoj nedjelji te povećanju minimalne plate i doprinosa iskazali su i poslodavci sa područja kantona.
Perica Perić, vlasnik restorana iz Žepča, kazao je da je država Odlukom o minimalnoj plati odlučila da pogleda u „koverte“ koje poslodavci daju svojima zaposlenima. “Mojih pet radnika mene košta 12.500 km. I dalje ću te pare uplaćivati, a ako se država toliko bori za radnike, svih tih 12.500 KM ću pustiti preko računa ali nek obeća da će svim radnicima biti uplaćeno 1.800 KM na račun. Problem je kada od tog iznosa radnici dobiju oko 1.300 KM na račun, a ostalo date nekome ko ništa ne radi. Poslodavcima nije problem minimanlna plata, problem su ogromna davanja na tu platu. Minimalna plata treba biti najmanje 1.500 KM, ali ne za sve. Po Odluci, čistačici koja radi tri sata dnevno trebala bi imati 1.750 KM bruto plate, a istu tu platu trebao imati i kuhar. Niko ne spominje da radnici, koji su prijavljeni na minimalac, sa 1.000 KM ni u jednoj banci neće dobiti kredit kada mu bude potreban. Ovu platu će inflacija ‘pojesti’ i nije dobra niti za radnike niti za poslodavce“, kaže Perić.
Edin Mujkić, vlasnik perkare „Kobra“ d.o.o. Zavidovići, istakao je da je krajem godine napravio novi cjenovnik ali da je odlučio sačekati konačno rješenje donesene Odluke o minimalnoj plati. „Između poslodavaca i radnika mora postojati zajednički interes. Naš promet bio je nešto više od milion KM, dobit imamo 200.000 KM i ovdje govor im o bilansima, a ne čuvenim ‘kovertama’. Pola dobiti je uloženo u opremu, a pola u ‘koverte’. Zadnjih godina se minimalna plata malo povećavala, otežavala nam je poslovanje zbog isplate plata ali zbog ovih doprinosa nam je odgovarala. Zbog neradne nedjelje, dobit nam se kao prizvođačima umanjuje za 10.000 KM, a zbog djelatnosti kojom se bavim nisam u mogućnosti da smanjujem broj radnika“, kaže Mujkić.
Harun Begagić, predstavnik firme “Boha“ d.o.o. Zenica poručio je poslodavcima da moraju biti istrajni te da ostanu pri svojim zahtjevima. „Žao mi je ljudi koji su u kreditu, koji su dogovorili poslove, napravili planove, vezali se ugovorima, a sada to neće moći ispuniti i izdržati. Ukoliko se ovaj problem ne riješi, možemo donijeti rigorozne odluke kao što je neplaćanje PDV- a i penzionog“, poručio je Begagić.
Upućeni zahtjevi Vladi i Parlamentu FBiH
U Visokom je održan sastanak privrednika kojem su prisustvovali ministar za privredu ZDK Samir Šibonjić, gradonačelnik Visokog Mirza Ganić i predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović. Sastanku je prisustvovao veliki broj visočkih privrednika, a kako su organizatori naveli, izražena je duboka zabrinutost zbog nesmotrenih i populističkih odluka Vlade Federacije BiH, koje, prema njihovim riječima, urušavaju stabilnost privrede u Federaciji.
“Svi prisutni su istakli da podržavaju povećanje plata radnicima, ali samo uz istovremeno smanjenje doprinosa i drugih davanja prema državi. Naglašeno je da trenutne odluke Vlade FBiH ozbiljno ugrožavaju poslovanje te upozoreno da ove odluke dovode do smanjenja broja zaposlenih, povećanja cijena proizvoda i usluga, što na kraju najviše pogađa građane”, navedeno je nakon sastanka.
Najbitniji dio sastanka su zaključci koji su ustvari pozivi Vladi i Parlamentu FBiH u kojima se traži da se u roku od sedam dana izmijeni Odluku o minimalnoj plati tako da oporezivi dio minimalne plate ostane na nivou iz 2024. godine, dok iznos preko tog iznosa bude neoporeziv i da se taj iznos ne računa u osnovicu za obračun prosječne plate FBiH te da ukoliko Vlada odbije izmjenu Odluke o minimalnoj plati, Parlament se poziva da donese akt kojim će postojeća odluka biti stavljena van snage, te usvojiti novu odluku u skladu s prvim zaključkom. Osim toga, poziva se Parlament da preispita i stavi van snage odredbu o neradnoj nedjelji u Federaciji BiH, a sa sastanka u Visokom je poručeno da u slučaju da se ne usvoji niti jedan od predloženih zaključaka, najavljeno je hitno sazivanje novog sastanka kako bi se definisali naredni koraci u cilju neutralizacije negativnih efekata ovih odluka. (N.K.)
Mladen Perić, predsjednik Saveza udruženja poslodavaca ZDK i direktor firme „Pero“, kazao je da je prijedlog ovog okruglog stola da se minimalna plata poveća ali da doprinosi ostanu isti. „Vjerujem i ostavit ćemo prostor vlastima da shvate da su napravili pogrešku te da će povući ovu odluku. Ako ne usvoje naše zahtjeve, ostaje samo neposluh poslodavaca“, poručio je Perić.
