U povodu obilježavanja Dana Zeničko-dobojskog kantona i Dana bosanske pismenosti, u organizaciji BZK Preporod BiH, u saradnji sa Galerijom „Preporod“ Zenica, u srijedu je, u galerijskom prostoru Sinagoge u Zenici, upriličena tribina pod nazivom “Bosna u vrijeme Kulina bana”. Na tribini su govorili: prof.dr. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK „Preporod“ BiH, prof.dr. Alen Kalajdžija, naučni savjetnik Instituta za jezik, prof.dr. Dževad Drino, profesor na Pravnom fakultetu u Zenici i mr. Hajrudin Ćuprija, direktor Arhiva FBiH.
„Povelja Kulina bana je najstariji sačuvani diplomatski državni spis iz povijesti Bosne, s jedne strane, dok je, s druge strane, i najstariji sačuvani spis na narodnom starobosanskom jeziku, i presudno je važna za razumijevanje nekih pojava u vezi sa državnim razvitikom Bosne, ali i bosanskog jezika“, kazao je prof.dr. Kodrić, ističući da je upravo zbog toga, ali i činjenice da smo skloni negiranju vlastitoga jezika, BZK „Preporod“ 2019. godine, na 830. godišnjicu od potpisivanja Povelje Kulina bana, donio odluku da se 29. august, kao dan kada je potpisana Povelja, obilježava kao Dan bosanske pismenosti. „Time smo htjeli afirmirati sjećanje na bana Kulina i uopšte bosansku povijest, a pogotovo afirmirati bosanski jezik kao takav i pismenost u bosanskom jeziku, jer je pisana tradicija jedna od najučinkovitijih načina čuvanja onoga što je jezik. Želimo i upozoriti na potrebu da kontinuirano unapređujemo naš odnos prema jeziku jer često nismo svjesni svojih vrijednosti, pa tako ni vrijednosti jezika. Često i sami dovodimo u pitanje, ili čak i negiramo vlastiti jezik. To, između ostalog, činimo i onda kada nemamo svijesti i hrabrosti da vlastiti jezik nazivamo njegovim stvarnim imenom, čime implicitno negiramo vlastiti jezik“, istakao je prof.dr. Kodrić.
Prof.dr. Kalajdžija je istakao da se historija bosanskog jezika prati od trenutka kada je napisana Povelja Kulina bana. „Historiju bosankog jezika pratimo od onog vremena kada su se na bosankom jeziku počeli pisati spomenici. To je opća zakonomjernost u svim filologijama. Sve ono što nije zapisano pripada tzv. prajeziku. Od trenutka kada se jezik počne zapisivati, započinje historija toga jezika. Mi historiju našeg jezika smještamo u taj kontinuitet od devet stoljeća što, također, ne znači da prije Povelje Kulina bana nije bilo bosanskog jezika, jer je morao postojati narodni govor iz kojeg je iznikla i Povelja“, rekao je prof.dr. Kalajdžija.
Prof.dr. Drino je kazao da je uvijek važno istaći da je Povelja Kulina bana najstariji državni dokument BiH. „Smatra se da je Povelja Kulina bana i drugi dokument po starosti od svih dokumenata uopće kod južnih Slavena. Zanimljivo je da se u Povelji po prvi put spominje slavensko ime Dubrovnika, tako da je Povelja sa svih aspekata vrlo značajna“, kazao je, između ostalog, prof.dr. Drino.
