Prije 77 godina, 6. decembra 1942. godine na 1. Zemaljskoj konferenciji u Bosanskom Petrovcu, osnovan je Antifašistički front žena Jugoslavije (AFŽ). Sve do 1953.godine, kada je organizacija ugašena, AFŽ je igrao važnu društveno-političku ulogu, a i danas se često predstavlja kao najsvjetlija epizoda ženske emancipacije na ovim prostorima.
U okrilju Crvene već skoro deceniju traje istraživačko-dokumentaristički i umjetnički program „Šta je nama naša borba dala?“. Projekat je započeo u Historijskom Muzeju, gdje su se autori izložbe po prvi put susreli s građom vezanom za AFŽ BiH i Jugoslavije. Od tad je, iz različitih izvora i uz svestranu podršku brojnih pojedinaca i institucija (Arhiva BiH, Historijskog Arhiva Sarajeva, Arhiva Hercegovačko-neretvanskog Kantona, Muzeja AVNOJ-a u Jajcu itd.) prikupljena i digitalizirana obimna građa povezana s djelovanjem i razvojem organizacije. Istovremeno je iz feminističke, istorijske, kritičke i umjetničke perspektive poduzeto multidisciplinarno ispitivanje građe, proizvevši usput zbornik radova, niz izložbi i umjetničkih radova, te veliku digitalnu arhivu koja je dostupna na Internetu kao Online Arhiv antifašističke borbe žena BiH i Jugoslavije (www.afzarhiv.org).
– Postavka je nastajala kroz traganje i iskopavanje, a vremenom je sa svakim novim otkrićem dobijala svoj konačni oblik. Potraga je uključivala sate, dane i mjesece rada u teškim uslovima i veliki napor male grupe ljudi, ponajviše žena. Time je ovaj poduhvat postao i svojevrsni simbolički povratak predanom zajedničkom, afežeovskom radu kakav je karakterizirao epohu koju oživljavamo -izjavili su organizatori.
Postavka se sastoji od brojnih artefakta iz fundusa Muzeja, arhivskih dokumenata, fotografija, knjiga, periodike, postera i trodimenzionalnih objekata i tako objedinjuje sve njegove kolekcije. Uz originalni materijal prikazane su i intervencije iz budućnosti, gdje se kroz popularnu meme stranicu „Sve su to vještice” prikazuje ne tako ružičasta svakodnevnica AFŽ-a puna kontradikcija koje su stajale na putu stvarnog društveno-političkog oslobođenja žena u Jugoslaviji.
Sakupljanjem i predstavljanjem fragmenata i njihovom suvremenom lokalizacijom, aktualizirano je kolektivno žensko učešće u svim pamćenja vrijednim istorijskim događajima. U njima su žene uvijek najviše dale, da bi najviše trpjele i da bi ponijele najveći teret, a da ih se za odluke koje su događaje pokrenule nije niti pitalo. Postavka „Polet žena“ ostaje otvorena u prostoru zeničke sinagoge do 10. decembra.